Bjelovar nije samo grad pivopija, već i grad strastvenih pivara. S petog Hrvatskog homebrew prvenstva, naime, bjelovarski natjecatelji vratili su se s laskavim priznanjima. Daniel Babić dobio je zlato i broncu koje je pribrojio medaljama osvojenim prošle godine, Goran Šostarec bio je među deset posto najboljih sa svojim Dry Stoutom (crno pivo), a uspješnim se pokazao i Vatroslav Bank, koji je 2014. godine osvojio srebro, a godinu kasnije zlato. Uspjeh bjelovarskih pivoljubaca tim je veći ako se zna da je hrvatsko prvenstvo proizvođača piva u kućnoj radinosti međunarodnog karaktera. Ove godine nastupila su 325 pivara iz čak 11 država, uključujući i pivarske velesile Englesku, Češku i Slovačku.

Pivovara po uradi sam modelu

Proizvodnja piva u kućnoj radinosti relativno je nov sport u našem kraju. Tako se, primjerice, Babić koji je pivo počeo proizvoditi prije pet godina, bez grižnje savjesti može iskusnim pivarom. Popularizaciji homebrew-a svakako je pridonio Internet. Putem online trgovina danas je moguće naručiti mnogobrojne vrste hmelja, slada i kvasca, sastojaka koji (uz vodu) određuju pivo. Usto, online zajednica kućnih pivara rado dijeli svoje recepte, a najpoznatije njihovo okupljalište je na internetskom forumu pivarstvo.info. Upravo tamo prva iskustva prikupljao je naš sugovornik Goran Šostarec.

– Proizvodnjom piva počeo sam se baviti u prosincu prošle godine, a do sada sam napravio 15 tura različitih vrsta svijetlog i tamnog piva. Mislio sam da je to skup sport, da je samo za osnovnu opremu potrebno 20 do 30 tisuća eura. No, zahvaljujući savjetima koje sam čuo na forumu, shvatio sam da je većinu toga moguće napraviti u “uradi sam” modu, što bitno smanjuje troškove. Za početak, moguće je početi i sa samo dvije-tri tisuće kuna – govori Šostarec dodajući kako najveće ulaganje predstavlja vrijeme utrošeno na svladavanje gradiva. Kaže kako je dva do tri mjeseca proučavao forume, prije nego što je stekao dovoljno znanja i samopouzdanja da proizvede svoju prvu turu piva.

Kako napraviti vodu iz belgijskog samostana

– Proizvodnja piva pruža nebrojeno mnogo mogućnosti. Svaki stil piva zahtijeva svoju vrstu vode. Danas na internetu možete pronaći i recept kako napraviti vodu koja će imati karakteristike vode koju koriste, primjerice, belgijski samostani. Osobno, vodu sam pripremao putem reverzne osmoze, a koristio sam uređaj kakav se koristi u akvaristici. Rezultat je voda koja je na neki način destilirana. Naravno, može se koristiti i najobičnija voda iz česme, koju popularno zovemo “pipovača” – govori Šostarec dok nas nudi svojim ale pivom s četiri vrste hmelja i tri vrste slada. Čak i neizvježbano nepce novinara osjeća u tom pivu voćne arome, a iako Šostarec kaže kako je ono triput gorče od “komercijalnih” piva, njegovo pivo više je nego pitko. Osjeti se svježina, čistoća i bogat okus.

Pivo s okusom čokolade i kave

– Čekaj samo da probaš crna piva, koja imaju bogatu aromu kave i čokolade. To je okus kakav je moguć samo u pivima iz kućne radinosti ili u Craft pivovarama – napominje. Kaže kako da boca vrlo ukusnog i pitkog ale piva košta od dvije do tri kune ako se u trošak ubraja samo materijal, a ne oprema, rad i utrošeno vrijeme. Napominje da postoje dvije vrste pivara – jedni koji pivo doma proizvode upravo niske cijene proizvodnje, a neusporedivo bolje kvalitete. Ta vrsta pivara obično se zadovolji jednom vrstom piva.

Drugu vrstu predstavljaju avanturisti poput njega, koji svaki puta rade drugu vrstu piva. Postoje stotine vrsta hmelja, sladova i kvasaca, a moguće je kombinirati i više njih, pa su mogućnosti doista nebrojene.

Osnove proizvodnje piva

Sâm proces proizvodnje piva sastoji se od četiri faze – ukomljavanja, kuhanja, fermentacije i gaziranja. Ukomljavanje traje do sat i pol vremena, a riječ je procesu namakanja mljevenog slada u vodi pri čemu se aktiviraju enzimi koji vrše konverziju škroba u šećer. Ukomljavanje se mora odvijati na konstantnoj temperaturi od 64 do 68 °C, ovisno o stilu piva. Temperatura ne smije varirati više od jedan do dva °C. Slijedi kuhanje koje također traje do sat i pol vremena, a tom prigodom dodaje se hmelj. Ako se stavi na početku, dat će gorčinu. Ako se stavlja zadnjih 15-ak minuta, dat će i gorčinu i aromu, a ako ga se doda na sâmom kraju, služit će samo za aromu. Proizvod koji se dobiva kuhanjem naziva se sladovina i s obzirom da ima idealne uvjete za razvoj bakterija, dvije su stvari bitne – da sva oprema nakon kuhanja bude sterilizirana i da se sladovina što prije ohladi na 20-ak °C. Fermentacija je pretposljednji korak, a traje između jednog i tri tjedna, ovisno o vrsti kvasca. Proces je to u kojemu nastaje alkohol. I za kraj, pivo je potrebno gazirati, odnosno karbonizirati što se može postići dodavanjem šećera u boce (mini-fermentacija) ili dodavanjem CO2 u bačvu s pretočenim pivom.