Pčelari i u ovo, zimsko doba godine imaju dosta posla i brige oko pčela. Obilaze svoje pčelinjake kako bi se uvjerili da je s njima sve u redu, da vjetar nije „digao“ i prekrenuo koju košnicu ili, što se ponegdje događa, divlja svinja okrenula koje postolje s košnicom. Ovih dana tu je i posao vezan uz pripremu za predstojeću sezonu. Pčelari provjeravaju jesu li okviri „prožicani“, bojaju nastambe, kupuju nove dijelove… Nose vosak na preradu, ako to već nisu ranije napravili.

Zimska edukacija

Sada je pravo vrijeme i za druženje pčelara i predavanja, koja županijska Udruga pčelara „Bilogora“ organizira svake srijede.  Kada krene pčelarska sezona više za ove akitvnosti neće biti vremena.
Redoviti sudionik bjelovarskog pčelarskog sajma je i Siniša Petrec iz Bjelovara, koji već 30 godina ima pčele i bavi se pčelarstvom. Petrec je svojedobno bio i predsjednik Pčelarske udruge „Bilogora“, koja je zapravo i bila inicijator pokretanja ovog jedinstvenog međunarodnog sajma pčelarstva u Gudovcu. Petrec danas ima preko 400 košnica na šest lokacija na zimovalištima u Jabučeti, Velikom Trojstvu, Narti i Nevincu te nešto na moru.

-Sada nema previše brige oko pčela, osim brige oko njihove zimske ishrane. Da bi pčela normalno funkcionirala, ona mora imati hranu na pravom mjestu, koje joj je dostupno. Mladi pčelari griješe pa često prihrane više nego što treba, a onda se pčela povuče u donji sanduk i zazimi, ne može prijeći u gornju nastambu na med i umre od gladi – pojašnjava Petrec.

Koristan savjet

Druga greška je pčele uzimiti s minimalnom količinom hrane, zbog čega također na također ugibaju od gladi. Pčela mora imati svog meda i svog peluda, a jedino ako u kasno ljeto podbaci paša, dio meda može se zamijeniti šećerom.
-Sada se pčelama može dati kruta hrana tzv. pčelinja pogača. No, tako se može zamijeniti samo dio meda. Pčeli se u jesen, u rujnu, može dodati pet do sedam kilograma šećera u sirupu po košnici – savjetuje Petrec.