Nedavno iscrtane crvene trake na gradskim zebrama, koje biciklistima daju prednost pred vozačima, ali i nedavno stradavanje djevojčice koju je na pločnik u središnjem parku oborio jureći biciklist, ponovno su aktualizirale jednu od vječnih bjelovarskih tema, suživot pješaka, biciklista i vozača. Pri tomu je najveća grupacija sastavljena od Bjelovarčana koji su često i pješaci i biciklisti i vozači. Bjelovar već godinama muku muči s biciklističkim stazama, još otkako su čelnici bivše vlasti, banalno rečeno, uz pomoć nekoliko stotina litara boje “izgradili” kilometre i kilometre staza. Koje je pak nekoliko godina kasnije zbog ugrožavanja sigurnosti ostalih skupina u prometu morao izbrisati sadašnja gradska vlast.

 Biciklistički neuređen grad

I politika i građani svjesni su da je Bjelovar biciklistički neuređen grad, iako mu potencijala svakako ne nedostaje. Ono što manjka jest, kao i uvijek, nedostatak novca, no javnosti je mnogo manje poznato da je Grad Bjelovar još prije sedam godina dobio Studiju biciklističkih staza u čijoj izradi je sudjelovalo osam stručnjaka iz arhitekture i građevinskog sektora. Pri izradi Studije oni nisu izmišljali toplu vodu, nego su uspješna iskustva drugih grada “preslikavali” na Bjelovar.
Spomenuta Studija presjekla je čak i gordijski čvor jednog od najdugovječnijih problema urbanog Bjelovara – pitanje prometovanja na gradskom korzu. Podsjetimo, biciklistima je godinama bilo zabranjeno pedalirati korzom i gradskim parkom. Još je živo sjećanje na bivši režim u kojemu su milicajci bicikliste kažnjavali skidanjem ventila s guma. Potom su biciklisti od pješaka razdijeljeni crtom, da bi se ta crta nekoliko godina kasnije obrisala, jer tako “izgrađena” biciklističa staza nije imala uporabnu dozvolu. Ukidanjem crta te postavljanjem prometnih znakova za pješačku zonu, pedaliranje korzom službeno je zabranjeno. A kako bi ta obavijest doprla do što više Bjelovarčana, prometna policija upriličila je nekoliko preventivnih akcija.

Korzo za pedaliranje

No, biciklisti i dalje pedaliraju korzom, a sva je prilika da će tako i ostati. Dakle, nijedno od dosadašnjih rješenja nije urodilo plodom pa je tim zanimljivije zaviriti u glave stručnjaka i vidjeti kakvo to oni genijalno rješenje predlažu. A, oni su kao primjer naveli jednu od ulica u središnjem dijelu švedskog Malmőa te zaključili da posebno odvajanje biciklističke staze unutar pješačke zone nije potrebno – biciklisti se trebaju prilagoditi pješačkom prometu.

I doista, na kojoj god razini prometne kulture i obrazovanja bili Bjelovarčani, s koliko god se različitih i bezuspješnih rješenja pokušalo iznaći konačno rješenje, ono je oduvijek bilo tu – biciklisti se trebaju prilagoditi pješačkom prometu.
U domenu jednostavnih i primjenjivih rješenja spada i jednostavna preporuka da se biciklističke staze ne grade (bolje rečeno ne iscrtavaju) tamo gdje nema dovoljno mjesta.

– Biciklistička staza označena na pločniku na istočnoj strani Trga hrvatskih branitelja: prostor koji je preostao za pješački promet je preuzak, zbog nedostatka barijera prema kolniku na biciklističkoj stazi se događa parkiranje automobila pa se ionako uski koridor još više sužava i više nije ugodan ni za pješački ni za biciklistički promet – stoji, među ostalim, u studiji.

Temeljni ciljevi

Stručnjaci su ponudili i temeljne ciljeve koje bi buduće bjelovarske biciklističke staze trebale ispunjavati – da spajaju u prigradska naselja s gradskim središtem te omoguće dolazak biciklom do glavnih sadržaja javnih i društvenih namjena. Jedan od ciljeva bio je i prijedlog sustava rekreacijskih staza duž vodotoka i na trasama napuštenih željezničkih koridora u svrhu poticanja rekreacije i cikloturizma.