Dok u Švicarskoj i skandinavskim zemljama 12-godišnjaci gotovo ne znaju za karijes, kod nas njihovi vršnjaci imaju pokvarenih četiri do pet zuba. Porazni su to podaci istraživanja KEP indeksa provedenog 2015. godine, a u korist nam ne idu ni druga istraživanja koja Hrvatsku svrstavaju na samo europsko dno kada je riječ o orlanom zdravlju. Naša županija ništa ne odudara od nacionalne slike pa se tako naši stomatolozi u praksi susreću s gotovo nevjerojatnim slučajevima, a potvrđuje to i bjelovarski stomatolog Ivan Podgorelec unatoč tome što se danas koriste najsuvremenije metode liječenja s najsuvremenijom opremom i materijalima koji su najkvalitetniji u cijelom svijetu.

 Prevencija problema

-Imam pacijente od tek 20-ak godina, koji su praktički na samom početku života, s vrlo lošim zubima. Čak u praksi imam nekoliko pojedinaca kojima je u toj dobi potrebno izvaditi sve zube. Također, dio njih nikada ranije nije bio kod stomatologa. Pri tome je češće riječ o pacijentima iz ruralnih sredina, dok populacija u gradu ipak ima manje karijesa, no dostupnost stomatološke zaštite je zaista dobra i u manjim sredinama pa takva slika nema opravdan razlog. S druge strane, imao sam i pacijenta koji je sa 73 godine dobio prvu ispunu što je zaista svijetli primjer – otkriva Podgorelec napominjući kako su dva glavna uzroka lošeg stanja zuba, a riječ o lošoj higijeni i neredovitim odlascima u stomatološku ambulantu.

-Kod nas se premalo radi na prevenciji, a to je problem. Dobre navike bi trebalo stvarati od malih nogu pa je tako dijete potrebno odvesti stomatologu već s navršenih 12 mjeseci. Naravno, u toj dobi stomatolozi mališanima ne rade nikakve intervencije, no djeca se kroz igru upoznaju s liječnikom, sestrom, stolicom, instrumentima. Takva djeca u pravilu nemaju problema s odlascima zubaru kada za to dođe vrijeme, a samim tim ni problema sa zdravljem zuba. Naravno, tu je najveća odgovornost na roditeljima koji također trebaju djetetu usaditi naviku pranja zuba dvaput dnevno. Naravno, u početku to upravo roditelji trebaju činiti umjesto djece, kasnije djeca sama počinju pati zube, a roditelji tek trebaju prekontrolirati i eventualno popraviti ako je potrebno – savjetuje Podgorelec dodajući kako bi i u dječjim vrtićima i školama trebalo provoditi sustavne preventivne preglede. Potvrđuje to i njegova praksa.

Naime, kako otkriva, svojevremeno je bio zaposlen u ambulanti u Konačnici gdje su školarci sa školom odlazili na preglede, a on bi im na papirić napisao koje zube treba popraviti. Papirić bi razrednica predala roditeljima, a nakon toga bi se osjetio i povećan broj dolazaka djece u ambulantu.

Karijes ne staje!

-To je zaista bio dobar primjer kako bi svi trebali funkcionirati jer izuzetno je važno redovito odlaziti na preglede. Jednostavno samo treba odlučiti otići, a što prije krenete, to bolje jer karijes nije bolest koja će stati, nego će u konačnici ako se ne liječi dovesti do kompletne destrukcije zuba. To je pak moguće spriječiti potpuno bezbolno jer se u današnje vrijeme svaki zahvat u stomatološkoj ambulanti može izvesti na način da pacijent ne osjeća bol – kaže naš sugovornik podsjećajući da rekonstrukcija zubala ako je riječ o implatantima može biti financijski izdatak čija cijena može dostići čak cijenu automobila niže klase o čemu mnogi na razmišljaju na vrijeme.

-Da bi se to spriječilo, pacijenti koji imaju sanirane zube trebaju svog stomatologa posjetiti dvaput godišnje radi kontrole, a recimo pacijenti koji imaju problem s paradontozom čak i češće. U slučaju upala, crvenila, peckanja, boli zuba ili sluznice stomatologu se odmah treba javiti. Problem je kod pacijenata koji imaju sistemske bolesti čiji je uzrok u ustima. Neliječeni granulomi mogu biti oralni fokusi za bubrežne ili srčane bolesti. Najteže bolesti su svakako oralni karcinomi, no svaki stomatolog prilikom pregleda osim zuba, pregledava i sluznicu usnu šupljinu, a to je izuzetno važno za njihovo rano otkrivanje i samo liječenje. Stoga odlasci stomatologu moraju svima biti navika koja se na preskače baš kao i pranje zuba dvaput dnevno – zaključuje naš sugovornik.