Poslovna ideja školarca koji je želio nakon završetka srednje škole otvoriti trgovinu u kojoj će se prodavati marihuana i različiti pripravci na njezinoj bazi duboko uvjeren kako će uskoro doći do legalizacije jedan je od primjera koji vrlo jasno pokazuje stavove mlade osobe o lakim drogama. Iako je od poslovne ideje ovog poduzetnog mladića prošlo nekolikog godina, njegova predviđanja nisu ostvarena. No mladima je marihuana i dalje vrlo bliska pa lako posežu za njom u trenucima kada se žele opustiti i staviti sa strane probleme na koje nailaze.

Mediji koji često govore kako tu nema nikakve opasnosti samo im daju vjetar u leđa, a tu onda dolazi do problema koji nije samo zdravstveni, već i društveni. Iskustvo je ovo stručnjaka s Odjela za zaštitu mentalnog zdravlja i prevenciju ovisnosti županijskog Zavoda za javno zdravstvo gdje ljudi dolaze zbog različitih poteškoća povezanih s mentalnim zdravljem, ali i zbog korištenja psihoaktivnih tvari. Dio njihovih pacijenata dolazi po sudskoj presudi, dok dio prema prema preporuci koju roditelji najčešće dobiju u školi ili kada sami primijete da bi njihovoj djeci dobro došao razgovor sa stručnjakom. Dobrodošli su svi koji smatraju da bi im pomogao razgovor sa psihologom ili psihijatrom, razgovori su besplatni te za njih nije potrebna uputnica liječnika.

Od eksperimenta do problema

-Kada je riječ o onima koji su upućeni sa suda, najčešće je riječ o konzumentima marihuane kojima je dosuđena mjera obveznog liječenja od ovisnosti u trajanju od tri, šest i 12 mjeseci. Također, dio ljudi dođe samoinicijativno, a kod svih njih pokušavamo promjenom stavova o psihoaktivnim tvarima i njihovu konzumiranju utjecati na promjenu ponašanja.

Mahom je riječ o starijim maloljetnicima i mlađim punoljetnicima, odnosno našim adolescentima. Naime, u današnje vrijeme mladi često eksperimentiraju što s lakim drogama, što s alkoholom, a tako priča krene. Naravno, neće svatko tko popije pivo postati alkoholičar, niti će svatko tko popuši džoint biti narkoman, no to je prva stepenica bez koje ovisnosti ne bi ni bilo – upozorava psihologinja Renata Hunjadi-Brzović. Napominje kako u čitavom tom procesu vrlo važnu ulogu imaju upravo mediji koji često šalju poruke kako je marihuana biljka koja je toliko dobra i zdrava da je gotovo šteta što je zabranjena. Potaknuti time mladi razvijaju stavove da je konzumiranje marihuane potpuno opravdano i nema štetnih posljedica.

Promjena stavova

-Kada dođu s takvim stavom, pokažem im uputu za konzumaciju čaja od kadulje uz koju stoji upozorenje da se ne smije konzumirati dulje od dva tjedna u kontinuitetu, kao i da ga dojilje i trudnice uopće ne smiju piti, a kadulja je isto biljka za koju znamo da je zdrava. Naime, želim im dati do znanja da biljno automatski ne podrazumijeva da je nešto zdravo i dobro.

Marihuana nesumnjivo nosi neke dobrobiti – U medicinske svrhe koristi se kod olakšavanja tegoba u nekim bolestima, osoba se nakon njezine konzumacije osjeća opušteno, smanjuje se osjećaj napetosti, nervoze i depresije. Naravno, ljudi taj osjećaj ugode žele ponoviti i tako nastaje začarani krug. Kada govorimo o mladim ljudima, na početku života odrasle osobe, kada još nisu razvijeni odgovarajući mehanizmi nošenja sa stresom, suočavanja s problemima, potreba za bijegom od neugodnih osjećaja često ih dovede do konzumacije psihoaktivnih tvari. Dogodi se onda da krasni mladi ljudi koji su do jučer bili puni energije, imaju život koji se svodi na to gdje će nabaviti novu količinu, kada će se ponovo “opuštati”… javlja se tzv. amotivacijski sindrom, odnosno motivacija za ostale životne aktivnosti postaje vrlo niska pa učenje postaje glupo, baš kao i završiti školu što onda prelazi granice osobnog i u nekom smislu postaje i društveni problem.

Dogodi se da imate čitavu generaciju ljudi koja ne teži ničemu osim da im bude dobro – ističe naša sugovornica. Napominje kako, osim toga, ljudi ignoriraju činjenicu da marihuana može biti “okidač” za pojavu ozbiljnih psihičkih problema. pa i psihoza. Naravno, to se neće razviti kod svih ljudi koji su je konzumirali, ali kod nekog svakako hoće.

-Isto tako, kod dugogodišnjih korisnika dolazi do psihoorganskih promjena, zbog promjena u živčanom sustavu mijenja se i kognitivno funkcioniranje – mijenjaju se misaoni sklopovi, osjećaji, a sve rezultira promjenama u ponašanju. Recimo kada je riječ o alkoholu, svi znamo da on uništava jetru, no znatno prije će uništiti moždane funkcije jer psihoaktivne tvari utječu upravo na mozak. Naši ljudi često kažu: “E, kakav je to čovjek bio, što je alkohol napravio od njega…”. Isto je i s marihuanom i s drugim tvarima. Mijenjanje, odnosno propadanje se događa kroz vrijeme i ljudi ga često opravdavaju stresom ili pak načinom života. Upravo je zato nužno promijeniti stavove, a to je ono na čemu mi radimo – naglašava naša sugovornica. Napominje kako je teško govoriti koliko često do promjena zaista i dolazi, no kako se za period tijekom kojeg osoba dolazi na razgovore, prate i tragovi psihoaktivnih tvari u urinu koji daju vrlo jasne rezultate.

-Formalni pokazatelj uspjeha je uspostavljena apstinencija u periodu u kojem su pacijenti obavezni javljati se. Ako su u tome periodu uspjeli izgraditi druge mehanizme opuštanja ili zabave, moguće je da će potrajati. Dugotrajnog praćenja nema, no na zadnjem razgovoru uvijek kažem svim svojim pacijentima da su im moja vrata uvijek otvorena i da se uvijek mogu vratiti ako osjete potrebu. S druge strane, često možemo čuti “Ja nisam lud pa zašto bih išao psihologu?”, no psiholozi rade s ljudima koji u nekom trenutku svog života imaju neki problem za koji ne mogu sami pronaći rješenje. Tu je važan razgovor i učenje kako pronaći način kako raspetljati nastalu situaciju i time ojačati mentalno zdravlje kako bi se ljudi osjećali dobro i kako ne bi morali posezati za tvarima uz pomoć kojih će se osjećati dobro – zaključuje psihologinja.