Nova vladajuća garnitura prekrojila je ovogodišnji proračun po vlastitom mjeri, a rezultat je smanjenje ukupnih prihoda za 13,7 milijuna kuna, te nešto značajnije smanjenje ukupnih rashoda za 15,2 milijuna kuna.  Najveći projekt kojega je novopečena gradska vlast izbrisala je gradski stadion koji se trebao graditi na Logoru. Podsjetimo, Bjelovar već godinama vapi za novim gradskim stadionom, bez obzira što nogomet nikada nije bio, a niti je sada, sport po kojemu smo poznati.

Nema dvojbe da je stadion potreban

Nogometni klub Bjelovar igra u trećoj nogometnoj ligi, iako bi se uz pomoć novog stadiona mnogo lakše vratio u drugu ligu. Međutim, cijena izgradnje stadiona, ali i pripadajuće kotlovnice na sječku iznosi 20 milijuna kuna i to kreditnog zaduženja, ne računajući troškove redovitog održavanja. Usto, stadion se ne može sufinancirati iz EU fondova, iako je moguće da bi Fond za energetsku učinkovitost s određenim iznosom “uskočio” za izgradnju kotlovnice. Hrebak ne dvoji da je Bjelovarčanima nogometni stadion potreban, no nekoliko je razloga zbog kojih ga “izbacuje” iz ovogodišnjeg proračuna.

– S obzirom da sam gradonačelnik postao prije otprilike dva mjeseca, a do kraja godine imamo praktički još četiri mjeseca, smatram da je to prekratak rok za realizaciju ove investicije. Od stadiona ne mislimo odustajati, ali smatramo da ga taj projekt možemo učiniti funkcionalnijim, što bi jednom kada ga izgradimo trebalo dugoročne posljedice u obliku nižih troškova. U pripremi je projekt u Velikom Korenovu kojega namjeravamo prijaviti na LIFE, riječ je o geotermalnom izvoru koji ima veliki potencijal, toliki da bi mogao promijeniti kompletnu sliku grada. Ako dobijemo “zeleno svjetlo”, onda bismo i stadion izmjestili na tu lokaciju, i to u sklopu jedne mnogo šire sportske, rekreativne pa i turističke priče – pojašnjava Hrebak dodajući kako je s predstavnicima Ministarstva državne imovine ponovno pokrenuo razgovore o predaji bivše vojarne Gradu, kojom bi se otvorile nove mogućnosti za iskorištavanje tog prostora u atraktivnom dijelu grada.

Tri puta više projekata

– Zvučat će kao znanstvena fantastika, ali uvjeren sam da imao realnu šansu iduće godine povući čak 60 milijuna kuna projekata iz EU fondova. Ovom gradu nedostaje hrabrosti uhvatiti se u koštac s potencijalom koji leži u EU fondovima. Ne bojim se tog izazova i upravo zato razrađujemo jako puno projekata koje do kraja godine i tijekom 2018. godine možemo realizirati. Oni nam omogućuju da s istom količinom gradskog novca napravimo i do tri puta više projekata. Najlakše je dizati kredite i s njima financirati projekte – govori Hrebak dodajući kako će upravo projekti iz EU fondova imati glavni prioritet.