Stanovnici Bjelovarsko-bilogorske županije ove godine “proslavit će” jednu vrlo tužnu, ako već ne i alarmantnu obljetnicu. Ova, 2017. godina, pedeseta je godina zaredom otkako u našoj županiji, kršćanski rečeno, više stanovnika u prah se pretvara, nego što iz njega nastaje.

Upravo naša županija, uz susjednu Koprivničko-križevačku, pripada “elitnom” društvu koje najdulje u Hrvatskoj bilježi konstantan negativni prirodni prirast. Naime, 1967. godina bila je posljednja kada je statistika zabilježila veći broj rođenih od broja umrlih. Svake sljedeće godine ta razlika bila je u korist onih koji su napustili ovaj svijet. Negativni prirodni prirast danas je obilježje gotovo čitave Hrvatske, uz izuzetke Grada Zagreba, Zagrebačke, ali i Dubrovačko-neretvanske županije. Valja napomenuti i kako u pojedinim županijama ipak postoje godine u kojima pozitivni prirodni prirast zamjenjuje onaj negativni, tako da se ne može govoriti o konstantnom smanjenju broja stanovnika.
Spomenuti, nimalo optimistični podaci rezultat su opsežne analize koju je za potrebe predsjednice RH priredio posebni savjetnik za demografsku obnovu, prof. dr. sc. Anđelko Akrap, a obradila ih je Hrvatska gospodarska komora.

 Tamna budućnost

No, loše vijesti ne završavaju u sadašnjosti, nego se, barem po procjenama najuglednijeg hrvatskog demografa, nastavljaju daleko u budućnost. Temeljem dosadašnjih podataka, prof. Akrap pripremio je projekciju kretanja broja stanovnika u Hrvatskoj do 2051. godine, a ti podaci zabrinjavajući su, kako za čitavu Hrvatsku, tako posebice za županije poput Bjelovarsko-bilogorske.

Od 21 hrvatske županije (uključujući Grad Zagreb), 2051. godine samo će u Zadarskoj županiji biti više stanovnika nego što ih je bilo 2011. godine, kada je zadnji put popisano hrvatsko stanovništvo. U svim ostalim hrvatskim županijama, pa čak i u Gradu Zagrebu, broj stanovnika će se smanjivati. Jedina razlika je u broju stanovnika koji će “nestati”, a Bjelovarsko-bilogorska županija, na žalost, tu je pri vrhu ljestvice. Sa 119.764 stanovnika popisanih 2011. godine, Bjelovarsko-bilogorska županija 2051. godine trebala bi “spasti” na njih 72.738, pri čemu je pad ustvari toliko velik da ćemo umjesto 15. po broju stanovnika hrvatska županija što smo danas, “pasti” za jedno dodatno mjesto prema začelju. Za razliku od naših susjeda iz Koprivničko-križevačke županije u kojoj se procjenjuje da će negativni prirodni prirast biti slabijeg intenziteta, pa će s 115.584 stanovnika s popisa iz 2011. godine, 40 godina kasnije tamo živjeti 91.206 stanovnika. Banalno rečeno, ako se nešto posebno ne promijeni, Koprivničko-križevačka županija jednostavno će se nas prerasti. I to već na sljedećem popisu stanovništva, onome koji je planiran 2021. godine. Da stvar bude gora, prof. Akrap u svoje projekcije nije uvrstio sve veći broj Hrvata koji uslijed nedostatka posla napuštaju Lijepu našu.

Tračak nade u iznimno depresivnoj slici hrvatske budućnosti prof. Akrap daje tek jednim komentarom, kazavši kako je činjenica da je Grad Zagreb prekinuo dugogodišnju i neprekinutu prirodnu depopulaciju, nakon što je uveo neke od pronatalitetnih obiteljskih mjera. Hoće li se tim primjerom uspjeti povesti i Bjelovarsko-bilogorska županija, odnosno županijski gradovi i općine, te smatraju li njihovi čelnici uopće da svojim mjerama mogu utjecati na sprječavanje izumiranja stanovništva županije, pokazat će vrijeme.