Potkraj ovog proljeća Bjelovačani bi napokon, nakon trebali dobiti trg u sâmom centru grada. Naravno, središnji gradski trg koji posljednjih desetljeća nosi ime Eugena Kvaternika postojao je od osnutka Bjelovara, no nakon izgradnje najvećeg kamenog paviljona u Europi trg je izgubio na funkcionalnosti. Glavni “krivac” je brežuljak koji je razdvajao Bjelovarčane od paviljona, a uskoro bi, već u svibnju, trebao nestati. Na mjestu brežuljka naći će se plato opločen betonskim pločama, koji će biti u visini podnožja paviljona, dakle u visini vrha brežuljka. Prostirat će se sve do kraja brežuljka, a završavat će se s dvije stepenice, svaka visine 15 centimetara na kojima će se moći sjediti. Betonske ploče zamijenit će i današnje betonske “kockice”, no postojeće asfaltirane staze ostat će i dalje. Usto, betonom će se opločiti i dio sadašnjih zelenih površina smještenih preko puta paviljona na četiri strane. Beton bi se, dakle, trebao prostirati od jedne do druge šljunčane staze. Valja spomenuti i kako bi se iz sâmog paviljona trebala izmjestiti česma, koja bi se ubuduće nalazila na zelenoj površini u istoj ravnini, ali 50-ak metara bliže zgradi Gradskog poglavarstva, odnosno Ulici Vladimira Nazora. Sve navedene izmjene rezultat su temeljite obnove sâmog srca grada, započete početkom svibnja prošle godine obnovom paviljona, najvećeg glazbenog paviljona od kamena u Europi.
Javna rasvjeta čeka državnu pomoć
Usto, pripremljen je i poseban projekt izmjene javne rasvjete u parku. Postojeći kandelaberi, naime, ne osvjetljuju dovoljno prometnice pa je u planu da se zamijene novima, onima s LED tehnologijom. Izgledom će biti vrlo slični postojećim, no bit će nešto duži (sadašnji su visoki 3,3 metra, a budući bi trebali biti pet metara) i trošit će manje električne energije. No, upravo s obzirom da je riječ o projektu koji poboljšava energetsku učinkovitost, prije realizacije pričekat će se natječaji Fonda jer postoji mogućnost sufinanciranja do 40 posto troškova investicije.
Jednom kada radovi završe, a Ivica Markovinović, pročelnik Upravnog odjela za komunalne djelatnosti i uređenje prostora očekuje da će to biti do svibnja, oko paviljona bit će dovoljno mjesta za dvije do dvije i pol tisuće ljudi, mnogo više nego sada. U gradskoj upravi nadaju se da će se na taj način glazbena i ostala događanja vratiti na trg, umjesto da se kao do sada organiziraju pored zgrade DM-a, odnosno na ulazu u Strossmayerovu ulicu pored Zagrebačke banke.

Kratka povijest bjelovarskog paviljona

U početku pašnjak, zatim, vježbalište V. križevačke i VI. đurđevačke pukovnije, a potom uređeni gradski trg s parkom europskoga sloga, čiji nazivi Parade Platz, Trg Marije Terezije, Trg kralja Petra, Trg kralja Aleksandra, Poglavnikov trg, Trg bratstva i jedinstva sinkrono oslikavaju ritam povijesnih mijena, današnji Trg Eugena Kvaternika oplemenjen je koncem 18. stoljeća kipovima zaštitnika pukovnija: sv. Terezijom, sv. Ivanom Nepomukom, sv. Jurjem i sv. Jelenom Križaricom, a kasnije, iako je zbog ratne nesigurnosti i opće neimaštine izgradnja grada tijekom 2. svjetskog rata gotovo posve zamrla, i glazbenim paviljonom. Naime, nakon što se Zdenko Strižić, ugledni europski arhitekt bjelovarskih korijena, zbog kratkoće roka zahvalio na pozivu, Gradsko poglavarstvo je preko natječaja 1942. godine potražilo novo rješenje za dotadašnji zdenac trošnoga drvenoga nadgrađa i kamene osnove. Prihvaćeno je rješenje arhitekta Josipa Ježa, tako da je gradnja glazbenoga paviljona od bračkoga kamena dovršena na blagdan Male Gospe, 8. rujna 1943. godine. Dubravko Adamović