Nakon saborske rasprave prijedloga Zakona o hrvatskim braniteljima, do sada najsveobuhvatnijeg akta koji regulira niz još uvijek otvorenih pitanja ove populacije, ipak je ostao dio članaka koji će se problematizirati do iduće rasprave. Potvrđuju to predsjednik bjelovarske HVIDR-e i gradske Koordinacije braniteljskih udruga Željko Dragašević te predsjednik gradskog Odbora za hrvatske branitelje Igor Crnomarić tvrdnjama kako se prezentirani tekst zakona u nekim dijelovima ipak razlikuje od onog utvrđenog na radnim skupinama u čijem je radu sudjelovao i dio bjelovarskih branitelja.

Stav o HVO-u

-Razgovaralo se i o tome kako bi trebalo obuhvatiti osobe koje su u međuvremenu stupile u mirovinu, čime neće konzumirati određena prava iz novog zakona, ali nismo naišli na tu odredbu. S druge pak strane podupiremo zakon u dijelu tretmana djelatnih osoba koje će odlaziti u mirovinu pod povoljnijim uvjetima jer će njihov koeficijent biti veći prema danima provedenim u borbenom sektoru, što do sada nije bio slučaj. Predloženi tekst je najvećim dijelom na tragu braniteljskih zahtjeva, ali pitanje je je li državni proračun dovoljno snažan za praćenje svih predviđenih izdataka. Zato držim da HVO ne može ući u ovaj zakon jer je riječ o vojsci druge države. Samo oni koji su se borili na području RH mogu ostvariti sva prava i u tom dijelu nema ništa sporno, ali u suprotnom držim kako ne bi trebali participirati u zakonu. Ukoliko se u tom dijelu ništa ne promijeni, ispunjavanje predloženih odredbi moglo bi se na kraju prelomiti preko naših leđa – kaže Dragašević.

Analizirajući dio odredbi, Crnomarić dodaje kako bi trebalo jasnije odrediti odnose prema djeci poginulih branitelja.

-Mnogi govore kako ta djeca uživaju pregršt beneficija, zaboravljajući da su jedino oslobođena plaćanja participacije zdravstvenog osiguranja. Stoga je prednost u zapošljavanju pod uvjetom svih potrebnih znanja i školske spreme jedna od ključnih u njihovu životu jer su djetinjstvo proveli u drugačijim okolnostima od vršnjaka. Ne spominjem djecu branitelja i stradalnika, već samo one koji su ostali bez jednog ili oba roditelja, i njihovo zapošljavanje je najmanje što se možemo učiniti. Nije li apsurdno da prihvaćanjem rada na određeno vrijeme gube prioritet pri zapošljavanju koje bi trebali zadržati do stalnog dobivanja posla – kaže Crnomarić. Dio odredbi odnosi se i na populaciju ratnih vojnih invalida u čijim dosadašnjim pravima nema značajnih izmjena, ali zato ima nedoumica oko novih priznavanja invalidskog statusa.

Novi invalidi

-Protivimo se upisivanju novih invalida u našu udrugu, ali ne i onih koji unatoč dugogodišnjem liječenju nisu uspjeli regulirati svoj status. Ako se netko nakon 15-20 godina samo zato što je bio sudionikom Domovinskog rata sjetio postati članom HVIDRe, to neće proći. U protivnom, mogli bismo se suočiti s novom masovnom pojavom invalida – tvrdi Dragašević.
Do konačnog usvajanja zakona ostalo je još vremena koje će predstavnici branitelja iskoristi za započete razgovore s „našim“, ali i drugim saborskim zastupnicima kako bi uputili amandmane, uključujući i zahtjev prema kojem bi Zakon o hrvatskim braniteljima trebao postati ustavnim, o čemu se ranije razgovaralo, a danas se ta odredba ne spominje. (Č.R.)