Nekada je soja bila poznata uglavnom samo u azijskim zemljama. Zahvaljujući relativno jeftinoj proizvodnji i sastavu te činjenici kako je bjelančevinama najbogatija biljka, ta se mahunarka proširila diljem svijeta, a njezini proizvodi našli su široku primjenu u ljudskoj prehrani. Uz spomenute velike količine bjelančevina, sadrži omega-3 masne kiseline, te niz drugih korisnih sastojaka. Stručnjaci, uz korisne sastojke, ukazuju da soja i njeni proizvodi sadrže i za čovjeka nepovoljne i opasne tvari. No, kako bilo, danas se soja u prehrani i industriji upotrebljava u raznim oblicima, od sojinog mlijeka, preko sira poznatog kao tofu, do brašna, ulja, umaka…

 Zaštita od korova

U Hrvatskoj soja se također sve više koristi i proizvodi. Tu činjenicu potvrđuje i Danijel Matković iz Slovinske Kovačice, koji zajedno s bratom Ivanom od 2009. na obiteljskom imanju sije i soju. Prije osam godina posijali su samo tri rali, što zbog toga da nešto posiju na višku državne zemlje koju su te godine dobili za obrađivanje, što zbog plodoreda i potrebe da se zemlja „odmori“ od kukuruza kojeg su do tada sijali. Danas također na svojoj zemlji na oko 80 rali imaju posijan kukurz i nešto žita, ali im je i 15 rali pod sojom. Kako kažu, riječ je o vrlo zahvalnoj kulturi kod koje je najvažnija zaštita od korova.

-Dosta je ljudi krenulo u posao sa sojom, ali su „zbog trave“ brzo odustali. To je šteta jer je soja veoma isplativa kultura za proizvodnju, za razliku od, primjerice, pšenice. Uz dobru zaštitu protiv korova, koja doduše košta, proizvodnja je itekako isplativa – priča nam Danijel Matković. Ove godine Matkovići očekuju da će s 15 rali dobiti minimalno 35 tona soje. Cijena bi trebala biti kao i lani, 2,40 kn po kilogramu. No, točno će se sve znati na jesen uoči žetve.

Siguran plasman

Za plasman soje nema problema, saznajemo. Sve se proda, pa i po tome Matkovići sude da soje nema dovoljno u Hrvatskoj.

-Kompletnu količinu soje ne prodajemo, već je mijenjamo za sojinu sačmu, koju koristimo za ishranu stoke. Naime, na svom OPG-u imamo i stotinjak komada junadi – kažu naši sugovornici.

Oni ističu kako kod nas više nema problema s GMO sojom, kao što je to bio slučaj prije dvije godine od kada se uz tu žitaricu vežu negativne konotacije. Takvih situacija više ne bi trebalo ni biti i s obzirom na kontrole te silnu papirologiju kod nabave sjemena, čujemo od Matkovića.