Kako koji ministar zdravlja zasjedne u fotelju, prvi mu je potez munjevito izbrisati ostavštinu svoga prethodnika te krenuti od nule. Rezultat ovakve „strategije“ lomi se isključivo preko leđa građana i sve zbunjenije struke, dok se istodobno problemi gomilaju do neslućenih visina. Poput sve dužih bolničkih lista čekanja na dijagnostičke preglede i zahvate, koje ministar Milan Kujundžić namjerava skratiti novom formulom „prioritetnih lista“, za koju bolje upućeni tvrde kako je ona već odavno izmišljena.

Nova-stara praksa

-Za pacijente za koje se sumnja da imaju ozbiljne dijagnoze, osigurat će se 10 posto mjesta na postojećim listama čekanja, što će omogućiti da im cjelokupna dijagnostika i početak terapije budu unutar mjesec dana – najavio je nedavno Kujundžić.
U tomu će ključnu ulogu imati obiteljski liječnici jer im se otvara mogućnost da u tri dana upute takvog pacijenta u bolnicu specijalistu, koji će pak u roku od mjesec dana obaviti svu potrebnu dijagnostiku i početi terapiju. Nakon tri probna mjeseca u Zagrebu, prioritetne liste čekanja trebale bi biti uvedene na cijelom području Hrvatske. Premda je pilot-projekt na snazi od 1. srpnja, konkretne upute, prema pisanju medija, liječnici iz primarne zdravstvene zaštite iz „zagrebačkog prstena“ još nisu dobili, a još manje o tome znaju oni na terenu. Obiteljska liječnica i povjerenica KOHOM-a za Grad Bjelovar dr. Gordana Knežević Miličić potvrdila je za Bjelovarac kako o tomu zna jedino ono što prenose mediji.

-S obzirom na moje višegodišnje iskustvo i znanje, vlastitu trijažu hitnih i prioritetnih slučajeva primjenjujem već godinama. U hitnima ionako nema dvojbi jer idu preko hitnih službi u kojima se odlučuje o eventualnoj hospitalizaciji ili obradi u dnevnoj bolnici. No, kada je riječ o tzv. prioritetnim slučajevima, savjesno procjenjujem treba li pacijentu omogućiti brzu dijagnostiku zbog sumnje na, primjerice, malignu ili tešku neurološku bolest. U takvim situacijama nerijetko osobno dogovaram preglede s kolegama iz zagrebačkih klinika koji su uvijek nesebično spremni na suradnju –pojašnjava dr. Knežević Miličić.

 Postrožene kontrole

Ravnatelj bjelovarske Opće bolnice dr. Allouch Ali također potvrđuje kako u ovome projektu, s obzirom na dosadašnju praksu u ovoj ustanovi, nema bitnih promjena.

-I do sada smo pravodobno prepoznavali prioritetne slučajeve i davali im prednost na listama čekanja. Razumljivo, takvi pacijenti zauzimaju određeni broj mjesta na listama već naručenih, koji mogu pričekati nekoliko dana odgode ranije zakazanog termina te će o tomu biti pravodobno obaviješteni. Kako je do sada u praksi obiteljske medicine, pa i samih pacijenata, nerijetko dolazilo do bespotrebnog ispisivanja uputnica s naznakom prioriteta, novost je uvođenje strogih kontrola HZZO-a i Ministarstva zdravlja. Utvrdi li se da je obiteljski liječnik u tri navrata ispisao stručno neutemeljenu uputnicu za dijagnostički pregled, uslijedit će sankcije kroz dokazivanje opravdanosti takvih postupaka i propitivanje odgovornosti – kaže dr. Ali.
Za više reda i odgovornosti u ordinacijama obiteljske medicine, posebice u posvemašnjoj novčanoj nestašici i nedostatku liječnika specijalista, zalaže se i dr Knežević Miličić.

-Na obiteljskim liječnicima je velika odgovornost. Ne možemo popuštati pritiscima, koje nerijetko doživljavamo i od samih pacijenata, već se isključivo moramo rukovoditi svojim znanjem i iskustvom u određivanju prioriteta. Premda to u mnogim situacijama nije lako, savjesna i odgovorna selekcija počiva na nama – kaže dr. Knežević-Miličić.