Dvoje zaposlenika V. osnovne škole tužili su vlastitu školu zbog neisplate razlike jubilarne nagrade. Radi se o uposlenicima Danici Šavorić i Darku Starčeviću, a Općinski sud u Bjelovaru koji je odlučivao o njihovom predmetu, ovih je dana donio nepravomoćnu presudu u korist škole. Kako su izgubili spor, odnosno s obzirom da je njihov tužbeni zahtjev odbijen, morat će se suočit sa situacijom da moraju snositi troškove sudskog postupka. Naravno, ako drugostupanjski sud po eventualnoj žalbi ne odluči drugačije.

Nešto ranije ove godine sa nepovoljnom odlukom prvostupanjskog suda suočilo se i petero zaposlenika bjelovarske III. osnovne škole. Oni su zbog isplate razlike jubilarne nagrade također tužili školu u kojoj rade. No, Općinski sud je također odbio i njihov tužbeni zahtjev.

Zavičajni kriteriji?
Uposlenici bjelovarskih škola čije se tužbe još uvijek nalaze u postupku teško će dobiti spor, odnosno naknadu za koju tvrde da im pripada jer je, prema svemu sudeći, odbijanje opisanih tužbi postala praksa Općinskog suda u Bjelovaru. To se, primjerice, ne može reći za Općinski sud u Koprivnici ili, pak, Općinski sud u Zadru na kojima su u proteklom periodu učitelji ostvarili pravo na puni iznos jubilarnih nagrada koje im pripadaju za okrugle godine radnog staža. U Bjelovaru i Zadru se radi gotovo o identičnim slučajevima, tužbenim zahtjevim i razlozima tužbi, ali posve različitim – presudama. To je u Hrvatskoj, čini se, itekako moguće, a mnogi će to pripisati neujednačenoj sudskoj praksi i dijametralno suprotnom tumačenju Kolektivnog ugovora.

Kolektivni ugovor
O čemu je konkretno riječ? Da stvar bude jasnije zavirimo nakratko u tužbu zaposlenika bjelovarske III. osnovne škole. U tužbi su se pozvali na Kolektivni ugovor za zaposlenike u osnovnoškolskim ustanovama koji su potpisani dana 29. travnja 2011. na rok do 30. travnja 2015. godine od strane Sindikata hrvatskih učitelja i Vlade RH, a po kojem su ostvarili pravo na jubilarnu naknadu. Ujedno, naveli su kako je istim Kolektivnim ugovorom propisano da će Vlada i Sindikat javnih službi pregovarati o visini osnovice za isplatu jubilarne nagrade svake godine u postupku donošenja prijedloga državnog proračuna, a ako se dogovor ne postigne, osnovica za jubilarnu nagradu iznosi najmanje 1.800,00 kn neto. Nisu sporili kako im je škola isplatila 500 kuna jubilarne naknade koliko je propisano naknadnim dodatkom Temeljnog kolektivnog ugovora iz 2012. godine. Međutim, tvrdili su kako se škola trebala voditi granskim kolektivnim ugovorom i primijeniti povoljnije pravo na zaposlenike, odnosno isplatiti im jubilarnu naknadu po osnovici od 1.800 kuna.

Posve različita sudska praksa

Konkretno, do sudskog postupaka došlo je zbog neslaganja zaposlenika III. osnovne škole s tumačenjem temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama potpisanog u prosincu 2012. godine. Iako ga je od 11 predstavnika sindikata potpisalo samo njih šest, on je nakon objave u Narodnim novinama počeo vrijediti za sve zaposlenike javnih službi. To je u svojoj odbijajućoj odluci obrazložio i Općinski sud u Bjelovaru tvrdeći kako je TKU–om smanjena, između ostalog, i osnovica za izračun jubilarnih nagrada sa 1.800 na 500 kuna. Otprilike u isto vrijeme Općinski sud u Zadru je presudio u korist četiri učiteljice jedne tamošnje osnovne škole, dosudivši im pravo na puni iznos jubilarnih nagrada.

 

Županijski sindikat: Uskrata zaslužene ”jubilarke” je sramotna

Mirjana Popić, županijska povjerenica Sindikata hrvatskih učitelja iz Osnovne škole Trnovitički Popovec, smatra kako je uskrata zaslužene jubilarne nagrade zaposlencima osnovnih škola, u najmanju ruku, sramotna.

-Podatak da jedan sud odluči jedno, a drugi potpuno drugačije o identičnoj stvari je zaista zanimljiva. Očito je tu riječ o neujednačenoj sudskoj praksi koja u svakom slučaju nije dobra. Sudovi očito drugačije tumačenje cijele situacije. Tužbe se odnose

na zaposlenike osnovnih i srednjih škola koji su 2013. godine trebali dobiti zasluženu jubilarnu nagradu. Međutim, umjesto po osnovici od 1800 kuna, zahvaljujući odluci tadašnje Vlade o rezanju osnovice na 500 kuna, iznos očekivane radničke nagrade bitno je umanjen. Sudska praksa bi se trebala izjednačiti, bez obzira na ishod. Zaposlenici su te 2013. godine zakinuti što nikako nije u redu. Čini mi se da će se cijeli slučaj na koncu otegnuti do Ustavnog suda. Tko zna, možda sve završi i na Europskom sudu za ljudska prava u Strasbourgu–smatra županijska sindikalka Popić.