U bjelovarskim poslovnim zonama, onima u kojima su poduzetnici prije globalne gospodarske krize tražili mjesto više, danas ima parcela na bacanje. Pokazala je to najnovija analiza Gradske uprave koja je pod novopečenim gradonačelnikom Darijom Hrebakom namjeravala aktivirati još jednu poslovnu zonu, onu u Velikom Korenovu. O toj zoni priča se doslovno već jedno desetljeće, a bila je i tema predizbornih obećanja, ali očito u skupini onih koja se neće ostvariti. Svakako vrijedi napomenuti i to da zemljište predviđeno za poslovnu zonu već godinama obrađuju lokalni poljoprivrednici, a tako će biti sve dok se “ne privede namjeni”. Drugim riječima, mogao bi se dogoditi apsurd da onoga dana kada u Velikom Korenovu osvane poslovna zona, poduzetničke aktivnosti budu – manje. No, krenimo redom.

Gradu Bjelovaru za novu poslovnu zonu potrebno je “zeleno svjetlo” Vlade RH, a u Vladi su pak odlučili prekinuti praksu formiranja poslovnih zona na svakoj mogućoj zelenoj površini u državnom vlasništvu. Podsjetimo, niz godina postojala je praksa da se neiskorištene poljoprivredne parcele na rubnim područjima gradova i općina potezom pera prenamijene u poslovne zone. Zajedničkim snagama potom bi se infrastrukturno opremale novcem poreznih obveznika, a sve u nadi da će na njima jednog dana niknuti proizvodne hale.

Poslovna zona u Oštrom Zidu?

Bjelovarsko-bilogorska županija pri tomu svakako nije izuzetak, a kao jedan od najboljih primjera megalomanije godinama je slovila Poslovna zona Laminska u Štefanju, koja je tek nedavno uspjela dovabiti svog prvog investitora.
Za razliku od poslovnih zona u općinama, bjelovarske su ipak bile popunjenije. Svoj vrhunac doživjele su u mandatu gradonačelnice Đurđe Adlešič pa u jednom trenutku doista nije postojala niti jedna slobodna parcela. No, nedugo nakon što je kormilo preuzeo Antun Korušec došlo je do gospodarske krize koja je među prvima “pokosila” uvjerljivo najveće bjelovarske poduzetnike, Zdravka i Višnju Pevec koji su u Poslovnoj zoni Lepirac namjeravali izgraditi velebnu upravnu zgradu i respektabilni trgovački centar. Njihove tvrtke završile su u stečaju, a nedovršena upravna zgrada završila je u vlasništvu vjerovnika, Croatia osiguranja, u narodu dobila nadimak Stonehedge te postala važna karika u lancu bjelovarskih nedosanjanih poslovnih zona.

Potezom pera do veće popunjenosti

Naime, da bi Bjelovar dobio dopuštenje za izgradnju nove poslovne zone, one postojeće moraju biti popunjene više od 60 posto. A one su trenutno popunjene tek 40 posto, među ostalim i zbog toga što se Pevecova parcela vodi kao nepopunjena, a toliko je velika da čini deset posto ukupnih površina raspoloživih za poduzetnike. Da stvar bude još gora, u krugu 20 kilometara od paviljona postoji još niz praznih poslovnih zona poput, primjerice, one u Oštrom Zidu na području općine Berek.
Hrebak ipak ne odustaje od Korenova pa će iz računice pokušati “izbaciti” Pevecov Stonehenge i tako popraviti statistiku. Iako bi, jasno, bilo mnogo bolje da se Grad aktivira u pronalasku investitora koji bi na postojećem, komunalno potpuno opremljenom zemljištu, pokrenuli proizvodnju. Valja istaknuti i kako trenutno ne postoje investitori zainteresirani za pokretanje posla u potencijalnoj Poslovnoj zoni Veliko Korenovo jer osim što ne postoji, ta bi Zona mogla postati atraktivna tek nakon dovršetka izgradnje brze ceste do Bjelovara, a to pak nije za očekivati sljedećih nekoliko godina.