Suprotno očekivanjima prosvjetara, primjena novoga Pravilnika o pedagoškim mjerama od 10. rujna 2015. godine, nije urodila olakšicama koji će njihovu poziciju nemoći pretočiti u učinkovito izlaženje na kraj s učenicima neprimjerena ponašanja. Sasvim suprotno, ponuđeni alati oslonjeni na komplicirane administrativne postupke koji će rezultirati izricanjem neke pedagoške mjere, u većini slučajeva i dalje idu na ruku školarcima koji ne poštuju kućni red škole, svoje vršnjake i učitelje, čak i onda, kada je riječ o kaznenim djelima.

Birokratske zavrzlame

Srednjoškolac, primjerice, može biti isključen iz škole, a osnovnoškolac preseljen u drugu školu, u slučaju da na internetu objavi materijal koji ima za posljedicu povredu časti druge osobe, kada krivotvori službenu dokumentaciju škole, ugrozi sigurnost učenika ili radnika škole korištenjem oružja, počini tešku krađu ili u slučaju da je njegovo nasilno ponašanje rezultiralo teškim emocionalnim ili fizičkim posljedicama za drugu osobu. Ta najteža pedagoška mjera primijenit će se i na one učenike koji su neopravdano s nastave izostali više od dva posto od ukupnog broja sati. No, do izricanja ove mjere, valja prijeći dugi put, a postupci se nerijetko otegnu i na vrijeme dulje od jedne školske godine.

 Otežana provedba

Psihologinja bjelovarske III. osnovne škole Mirjana Skukan napominje kako je i pri samoj konačnici postupka, primjerice, preseljenja učenika u drugu školu, sama primjena dodatno otežana.

-U školi smo imali slučaj učenika kojemu je ovakva mjera izrečena, no nismo ga mogli premjestiti niti u jednu drugu osnovnu školu, zbog adrese prebivališta njegove obitelji. Naime, Pravilnikom je regulirano da lokacija druge škole mora biti primjerena udaljenosti od doma učenika i uvjetima redovitog dolaženja na nastavu, što u ovome slučaju nije bilo moguće – kaže psihologinja.

Komentirajući novi Pravilnik, napominje kako joj se čini da njegovi autori uopće nemaju bliskih dodira sa stvarnom praksom.
-Pedagoške mjere sprječavanja možda učinkovitije djeluju na druge učenike, nego na one kojima su namijenjene, što je ipak pozitivan odgojni iskorak – napominje prof. Skukan.

Skromne brojke

Premda ne raspolažemo zbirnim podatkom o broju izrečenih kazni u bjelovarskim osnovnim i srednjim školana, iz pojedinačnih statistika je vidljivo kako se radi o svega dva do tri posto. Tako je u III. osnovnoj, primjerice, od 800 učenika neka od pedagoških mjera primijenjena na desetak njih, dok je u Turističko-ugostiteljskoj i prehrambenoj školi s 451 učenikom, izrečeno 54 mjera poticanja i 76 sprječavanja, za 79 manje od prethodne školske godine.
U Komercijalnoj i trgovačkoj školi pak, od ukupno 347 učenika, izrečene su 62 opomene razrednika, 22 ukora, tri opomene pred isključenje te niti jedna mjera isključenja iz škole.

 Postupni koraci

Komentirajući odredbe i primjenu novoga Pravilnika, ravnatelj bjelovarske Ekonomske i birotehničke škole prof. Vojislav Kranželić, napominje kako njegova škola ni inače nije bila svrstana u one u kojima su najstrože mjere sprječavanja bile nužne za rješavanje odgojnih problema.

-Slažem se da su administrativne procedure složene i dugotrajne, no na njih se moramo priviknuti. Do izricanja same mjere ipak je važnije posegnuti za svim drugim pedagoškim alatima, uključivanje stručnih službi, roditelja i samih učenika kako bi se, kada je god to moguće, izbjegle krajnje sankcije – smatra Kranželić