Marija Petrina Kubica, sutkinja Trgovačkog suda u Bjelovaru, odbila je prijedlog za sklapanje predstečajne nagodbe Elektrometalu i tako dodatno produžila agoniju tvrtke koja zapošljava više od 200 radnika. Odluka je potpuno neočekivana, tim više što je Uprava Elektrometala unatoč iznimno kompliciranoj pravnoj situaciji uspjela “uhvatiti ritam” u isplati plaća koje više ne kasne. Nekada vodeća hrvatska elektro-monterska tvrtka i dalje uspijeva ugovarati nove poslove, unatoč izostanku financijskih institucija te nepravomoćnoj nagodbi, zbog koje im vjerovnici ne mogu blokirati račun za potraživanja nastala do prosinca 2012. godine, kada je započet postupak. S druge strane, zbog nepravomoćne nagodbe Elektrometal se ne može javljati na postupke javne nabave, već samo uzimati poslove niže profitabilnosti kao podizvođač. Usto, zbog izostanka obrtnih sredstava, prisiljen je materijal kupovati unaprijed. Uprava Elektrometala najavila je žalbu protiv odluke bjelovarskog Suda, pa će se slučaj ponovno, već treći puta u tri godine, naći pred sucima Visokog trgovačkog suda. Oni “bjelovarsku” odluku mogu potvrditi, odbiti ili pak poslati predmet na ponovno odlučivanje. No, kakvu god odluku donijeli, za to im je, barem do sada, u prosjeku trebalo oko godinu dana, što je iznimno dugo razdoblje za tvrtku.

Ina ne želi dionice

Podsjetimo, Trgovački sud u Bjelovaru već dvaput je potvrdio predstečajnu nagodbu, a oba puta žalio se Prirodni plin, tvrtka-kćer Ine. Visoki trgovački sud već dvaput je nagodbu poslao na doradu, a u međuvremenu su dioničari Elektrometala izglasali smanjenje nominalne vrijednosti dionica sa 380 na deset kuna, te ulazak vjerovnika u vlasničku strukturu, što se smatralo jednim od ključnih razloga zbog kojih je VTS poslao odluku na doradu. No, ironijom sudbine uobličenoj u odluke bjelovarskog Trgovačkog suda, ispada da je nagodba prolazila kada nije bilo odluke o vjerovnicima, a sada kada je ima, ne prolazi. Podsjetimo, predstečajnom nagodbom predviđeno je među ostalim i da vjerovnici postanu suvlasnici Elektrometala. Prirodni plin tako bi dobio najveći udio, od oko 31 posto, a nešto manje od 25 posto imala bi Republika Hrvatska. Dosadašnjim dioničarima ostalo bi manje od dva posto ukupnog broja dionica.