Nedjeljnu hladnu zimsku večer mnogi koriste za gledanje filma u toplini svoga doba. Stoga vam svake nedjelje donosimo po jednu filmsku preporuku i recenziju preporučenog filma od diplomiranog novinara, filmofila i velikog poznavatelja sedme umjetnosti Stjepka Gambirože. Nedjeljne filmske preporuke s recenzijom se neće bazirati na aktualnim blockbusterima koje trenutno možete gledati u kinu, već na vrhunskim ostvarenjima europske kinematografije koja nisu toliko poznata široj publici, a svakako ih vrijedi pogledati.

Gambiroža najavljuje da će nam ponekad preporučiti i fantastične filmove iz egzotičnih zemalja kinematografije sa zanimljivim i osebujnim osvrtima na film. Stoga, ako vam je dosta američkih blockbustera, a želite pogledati kvalitetan film, kliknite nedjeljom naBjelovarac.hr. Preporuka i recenzija vas čekaju. (vec)

Pelle osvajač (1987,Danska-Švedska)

Švedska je danas jedna od onih zemalja koje su zasigurno visoko pri vrhu liste onima koji se spremaju zbrisati negdje u inozemstvo, no ne tako davno i sama je Švedska bila zemlja iz koje se bježalo glavom bez obzira. Još početkom prošlog stoljeća svi koji su mogli iz Švedske su se slijevali prema Americi, a oni kojima je Amerika bila predaleka i nisu imali para da bi platili vožnju preko oceana, spuštali bi se malo južnije, u Dansku. Takva je sudbina zadesila i junake ovog filma koji je prije točno tri desetljeća dobio Oscara za najbolji film izvan engleskog govornog područja, dok je legendarni Max von Sydow bio nominiran za najboljeg glumca. Skupa s Maxom, koji je ovdje utjelovio siromašnog ostarjelog udovca Lassea, na danski otočić Bronholm zaputio se i njegov 12-godišnji sin Pelle.

U Dansku je ovaj dvojac stigao kako bi pronašao posao i zaradio kako bi preživjeo, no kako je Lasse već dosta star, a Pelle premlad, i nemaju previše izbora nego prihvatiti ono što se nudi. Tako ih uzme vlasnik farme, no život u Danskoj i nije se za njih pokazao kao ono što su očekivali. Od jutra do mraka rade za hranu i smještaj {otac i sin žive u štaglju s kravama}, a praktički svi se prema njima odnose kao da su niža rasa. Izbjeglice ni tada očito nisu bile na cijeni, a posebnu tortutu jadni Pelle mora prolaziti u školi gdje ga ostali klinci maltretiraju, gnjave, vrijeđaju i provociraju. Unatoč gruboj realnosti Pelle ne prestaje sanjati da će jednog dana on i tatko ipak imati pristojan i dostojanstven život, a njegova je želja otići u Ameriku i tamo ostvariti američki san.

Ovaj je film snimljen prema istoimenoj drami danskog književnika Martina Andersona Nexoa iz 1910. godine, koja je godinama bila jedna od najpopularnijih knjiga u Skandinaviji. Režije se prihvatio Danac Bille August, koji je kasnije relativno uspješnu karijeru ostvario i u Hollywoodu, no Pelle je ipak djelo po kojem će ga se pamtiti. Zanimljivo je kako je glavnu ulogu mladog Pellea u konkurenciji više od tri tisuće klinaca dobio dječak koji se upravo tako i zvao. Sudbina se tako poigrala pa je Pellea osvajača odigrao klinac po imenu Pelle Hvenegaard, koji je za ovu ulogu dobio nagrade za najboljeg mladog europskog glumca, no kasnije se nije posvetio glumi.

Pelle je premijeru imao na festivalu u Cannesu, gdje je osvojio zlatnu palmu i ta mu je nagrada zapravo bila odskočna daska za daljnje festivale i uspjehe. Dobio je i zlatni globus, britanska akademija ga je nominirala za najbolji neengleski film, a zanimljivo je kako je ovaj film Danska nominirala za Oscar, ispalo je da drugu godinu zaredom najprestižnija filmska nagrada odlazi baš u Dansku pošto je godinu ranije istu nagradu osvojila Babetteina gozba Gabriela Axela. Pomalo je nevjerojatno da je ovo ujedno bila prva nominacija za Oscara Maxu von Sydowu, čovjeku koji je glumio u bezbroj kultnih filmova Ingmara Bergmana, a i danas je aktivan u 89. godini života. Stari Max kojeg se mnogi najbolje sjećaju kao patera Merrina iz Egzorcista, cara Minga iz Flasha Gordona ili kralja Osrica u Conanu u karijeru je nanizao više od 160 uloga, a prije nekoliko godina još je jednom bio nominiran za Oscara, no uzalud.

Osvajač Pelle još je jedan od primjera pravog filmskog realizma, gruba i okrutna životna drama smještena u drugu polovicu 19. stoljeća. U vrijeme kad ni Švedska, ni Danska nisu bile ni sjena naprednih i razvijenih zemalja kao što su danas. Iako je feudalizam bio stvar prošlosti, većina ljudi nije živjela puno bolje od kmetova samo nekoliko desetljeća ranije. Seljaci bezemljaši bili su osuđeni na gotovo pa robovski rad po farmama, dok je gospoda u dvorcima uživala i jebala što je stigla. Ipak, ma koliko život bio težak, kad su dječački snovi veliki onda je očito sve moguće. (sg)