Čak 75 uzoraka meda pčelara ovog kraja pristiglo je na analizu za 8. Županijsko ocjenjivanje meda koje je organizirala Bjelovarsko-bilogorska županija u suradnji sa županijskim Pčelarskim savezom te Zavodom za ribarstvo, pčelarstvo, lovstvo i specijalnu zoologiju zagrebačkog Agronomskog fakulteta. Od ukupnog broja predanih uzoraka čak 44 pčelara prošlog je petka dobilo zaslužena priznanja i diplome, a šampionom natjecanja proglašen je Miroslav Ahac iz grubišnopoljskog prigradskog naselja Grbavac.

 Tri desetljeća iskustva

-Ovo priznanje dobio sam za bagremov med, a vjerujem da je komisija tako odlučila budući da je čist po sastavu i ima vrlo mali udio vlage – kazao je Ahac nakon dodjele ovog prestižnog priznanja. Kako je pojasnio, da bi pčelar dobio dobar med prije sve važna je dobra priprema.
-To znači da medište mora biti čisto prije svake paše budući da se time dobiva na čistoći meda. Također, med se mora vrcati u trenutku kada je zreo i ima najmanji udio vlage – istaknuo je ovaj pčelar iza kojeg je pčelarsko iskustvo dugo gotovo tri desetljeća, a čiji pčelinjak danas broji 300-tinjak košnica od koji je otprilike pola selećih, a pola stracioniranih. No unatoč iznimnoj kvaliteti meda i brojnim priznanjima koje je dobio na različitim pčelarskim ocjenjivanjima, kao i većina drugih pčelara našeg kraja, Ahac muku muči s plasmanom. Kako kaže, uzrok tome je poplava uvoznog meda upitne kvalitete koji domaćim pčelarima smanjuje otkupnu cijenu meda.

-Danas je med dosta teško plasirati na tržište budući da se moramo boriti s uvozom. Stoga manji dio uspijemo prodati na kućnom pragu po 40 kuna, a za većinu se borimo s otkupljivačima koji nam nude dosta nisku cijenu koja trenutno iznosi između 18 i 30 kuna po kilogramu ovisno o vrsti meda – pojašnjava ovaj pčelar dodajući kako se nada da će najavljena nacionalna teglica pomoći domaćim pčelarima u rješavanju ovog problema. Kada je pak riječ o ocijeni ove godine, naš sugovornik otkriva kako je ona bila prosječna, no znatno bolja od lanjske. Sada je pak u pripremi pčelinjaka za zimsko mirovanje što uključuje tretiranje protiv varoe, a zatim slijedi uzimljenje, čekanje proljeća i početka nove pčelarske sezone.

Sve bolji med

Ovu godinu je boljom u lanjske ocijenio i Dragan Bubalo sa Zavoda za ribarstvo, pčelarstvo, lovstvo i specijalnu zoologiju zagrebačkog Agronomskog fakulteta.

-To se oslikalo i na same uzorke pa smo tako imali njihov najveći broj do sada, a Bjelovarsko-bilogorska županija je bila druga po broju prijavljenih uzoraka meda na području čitave Hrvatske. Očekivano, najviše je bilo bagrema, potom lipe i cvjetnog, a zatim i kestena, heljde, suncokreta, medljikovca i amorfe – kazalo je Bubalo dodavši kako je ocjenjivanje meda ujedno i vid edukacije za pčelare budući da oni, pojasnio je, ne mogu točno znati kamo njegove pčele odlaze u skupljanje nektara ili medne rose tako da se i sami pčelari ponekad iznenade.

-Procedura ocijenjivanja je takva da nakon raspisanog natječaja, uzorci stižu na naš Zavod i to pod šiframa. Slijede analize fizikalno-kemijskih parametara, peludne analize te senzorika. Važno je reći da je takvo ocjenjivanje u jednu ruku i edukacija za pčelare, a kako odmiču godine pčelari sve više prilagođavaju svoju tehnologiju dobroj pčelarskoj praksi te je med iz godine u godinu sve bolji i bolji – kazao je Bubalo.