Najnoviji podaci Državnog zavoda za statistiku ne samo da su potvrdili sve negativne trendove u natalitetu, već se pokazalo kako ti trendovi ubrzavaju. Naime, sve do prošle godine u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji gubilo se 600-tinjak duša godišnje. Toliko je otprilike iznosila razlika u korist preminulih u odnosu na broj živorođenih.
No, lani je došlo do značajnog povećanja te razlike na 842 preminula više nego rođenih. Broj rođenih, naime, po prvi puta pao je ispod tisuću, zaustavivši se na brojci od 975 beba, dok je istodobno broj preminulih povećan na njih više od 1.800.

Vitalni indeks, koji pokazuje koliko je živorođenih na svakih stotinu umrlih, tako je pao 53,7, što znači da na sva dva sprovoda imamo tek jedan porod, što nas stavlja na samo začelje državne ljestvice. Slabiji od nas tek su Sisačko-Moslavačka, Karlovačka, Ličko-senjska i Šibensko-kninska županija. Zanimljivo je napomenuti da lani ama baš niti u jednoj hrvatskoj županiji nije bilo više rođenih nego umrlih.

Pozitivan jedino Đulovac

Kada su u pitanju naši gradovi i općine, “bijela kuga” najslabijim intenzitetom lani je napala Čazmu u kojoj je na stotinu preminulih došlo 70 rođenih. Nešto lošije bilo je u Bjelovaru, županijskom središtu, a iznad županijskog prosjeka je i Garešnica.

Stopa vitalnosti u većini županijskih općina mnogo je niža od županijskog, a kamoli bjelovarskog prosjeka. Najgore je bilo u Ivanskoj, gdje je umrlo 56, a rođeno tek 12 osoba tijekom čitave godine. Negativni prirodni prirast bilježe sve općine osim Đulovca, u kojemu je rođeno 38, a preminulo 37 osoba. Još od vala industrijalizacije od prije 50-ak i više godina, trend je da stanovnici iz ruralnih sele u urbana područja, te da oni iz manjih sele u veće gradove. Jedino što se u tom periodu promijenilo u Hrvatskoj jest to da je zanimljiva postala i Jadranska obala, zbog svojeg turističkog potencijala. Navedena područja ona su koja imaju indeks vitalnosti veći od sto, dakle više novođenih od preminulih.