Našim starima bili su nezamislivi, pred 20-ak godina luksuz, a danas su mobiteli svakodnevica gotovo svih generacija. Život bez njih danas je skoro pa nezamisliv pa neki teoretičari kažu kako se novi mediji smatraju produžetkom tijela koji donosi posve nove mogućnosti. Ipak, iako su njihove prednosti brojne, danas se sve više govori o nedostacima koje donosi njihovo pretjerano korištenje, posebice kada je riječ o pretjerivanju kod djece školskog uzrasta.

-Mobiteli danas djeci omogućuju kontakt s obitelji, vršnjacima, kao i pristup sadržajima koji ih zanimaju. Ipak, vrlo je važna edukacija i djece i njihovih roditelja s obzirom na opasnosti koje donosi njihovo korištenje. Danas se svi, pa tako i djeca, puno koriste medijima, no ona to trebaju činiti pod nadzorom odraslih. Upravo je zato u našoj školi, prema kućnom redu, zabranjena upotreba mobitela. To znači da djeca mobitel smiju imati ugašen u torbi. Naime, mobitel im pod nastavom ne treba, a nakon nastave ga mogu uključiti i nazvati roditelje ako je potrebno – pojašnjava Davorka Bačeković Mitrović, ravnateljica bjelovarske II. osnovne škole dodajući kako danas djeca već u dobi od godinu i pol već imaju sposobnost obavljanja nekih jednostavnih funkcija na mobitelu.
-Dio roditelja svojoj djeci na korištenje mobitel daje već u predškolskoj dobi iako većina prvi mobitel dobiva u višim razredima osnovne škole. Tada mobitel postaje gotovo imperativ i to pametni telefon budući da je pristup internetu djeci najvažniji. Tako je danas mobitel svakodnevni komad opreme poput tenisica za tjelesni – kaže ravnateljica Bačeković-Mitrović naglašavajući kako danas od novih tehnologija ne treba bježati uz napomenu kako je izuzetno važno koliko se i za što koriste.

Peti razred kao prekretnica

-Nažalost, djeca se danas  više fizički osamljuju, više se povlače u sebe i više su kod kuće uz mobitel nego što su vani na igralištima, manje se bave sportom te su ponekad jezično slabiji nego djeca nekada. No ako dijete ima mobitel to nužno ne znači da će doći do negativnih posljedica. Sve ovisi za što i koliko djeca koriste Internet jer Internet ima brojne prednost – ističe ravnateljica Bačeković Mitrović.

Sve intenzivnije korištenje mobitela primijetili su i u Osnovnoj školi Nova Rača čija nastavnica engleskog jezika Duška Benko također napominje kako s uzrastom raste i utjecaj medija.
-Korištenje mobitela uglavnom kreće od petog razreda, a u sedmom i osmom su najaktivniji. U toj su dobi zaista puno na mobitelima, no ipak i dalje komuniciraju međusobno iako je to znatno manje nego nekada. Ta je promjena posebice vidljiva u posljednjih pet godina, no smatram kako djeca na selu mobitel i dalje manje koriste nego njihovi vršnjaci u gradu – kaže nastavnica Benko upozorajavajući na negativne posljedice koje su novi mediji donijeli sa sobom.
-Današnja djeca puno manje kvalitetno komuniciraju, slabije se izražavaju, govore samo ono što moraju, a kratke fraze s društvenih mreža su postale dio svakodnevne komunikacije što bi dugoročno zaista moglo imati negativne posljedice – kaže nastavnica Benko. S tim se slaže i psihologinja sa županijskog Zavoda za javno zdravstvo Renata Hunjadi Brzović.
-Možda ne zvuči tako, ali ovisnost o tehnologiji, internetu, igricama i slično ima štetne posljedice i na naše tijelo i na našu psihu. Već je sada vidljiv porast broja ljudi (i mladih) sa zdravstvenim smetnjama izazvanim pretjeranim sjedenjem, lošim položajem tijela tijekom rada na računalu ili „pikanja“ po mobitelu. U psihičkom smislu, promjene ukazuju na porast smetnji depresivnog tipa – upozorava psihologinja. Napominje kako su izbjegavanje druženja „u živo“, podređivanja svakodnevnice bavljenju omiljenom aktivnošću na računalu ili mobitelu, zanemarivanje svakodnevnih obveza, škole, posla, odnosa… signali koju upozoravaju da se radi o problemu.
– Ukratko, kad uobičajeno funkcioniranje zamjeni igranje igrica, „življenje“ na društvenim mrežama svakako je riječ o problemu – zaključuje psihologinja Hunjadi Brzović.