Upozorenja epidemiologa kako bi zbog porasta broja oboljelih od mišje groznice zabilježenih već u ožujku te iznimne aktivnosti glodavaca na terenu, ova godina mogla donijeti epidemiju ove opake zarazne bolesti, nažalost su se obistinila. Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, trenutačno je u RH prijavljeno 164 oboljelih osoba, a komplikacijama izazvanih težim oblicima zaraze podlegla je žena iz Slavonije te muškarac sa šireg daruvarskog područja.
Epidemija, za sada manjih razmjera, nije zaobišla ni Bjelovarsko-bilogorsku županiju, potvrdila je za Bjelovarac epidemiologinja županijskog ZZJZ-a dr. Sanja Mitrović Hamzić.
-Premda je područje naše županije svrstano u žarišta potencijalnih zaraza mišjom groznicom, posebice daruvarsko područje, statističko praćenje broja oboljelih u proteklih deset godina govori kako smo na godišnjoj razini bilježili u prosjeku po jedan do dva slučaja te niti jedan sa smrtnim posljedicama. Također, u našoj županiji u novijoj povijesti nije bila zabilježena niti jedna epidemija. Međutim, ove godine već je pristiglo deset prijava oboljelih od mišje groznice. Ovakvu situaciju za sada ne možemo proglasiti alarmantnom, no svakako je riječ o manjoj epidemiji zaraze – kaže dr. Mitrović Hamzić. Kad je riječ o smrtnom slučaju zabilježenom na daruvarskom području, kazala je kako spomenuti muškarac nije liječen na području Bjelovarsko-bilogorske županije.

Blaži oblici zaraze

U bjelovarskoj Općoj bolnici do sada je od mišje groznice liječeno šest pacijenata, doznajemo od predstojnice Odjela infektologije dr. Maje Majetić-Sekovanić.
-Srećom, u svim slučajevima radilo se o blažim oblicima zaraze, bez teških komplikacija. Dvoje pacijenata je liječeno ambulantno, a četvero ih je hospitalizirano, s uspješnim ishodom – potvrdila je predstojnica.
Na pitanje, zašto je baš ova godina donijela epidemiju opake zarazne bolesti, dr. Mitrović Hamzić kaže kako se ova pojava ne treba povezivati s bilo kakvim klimatskim ili nekim drugim utjecajima, već jednostavno pojačanom aktivnošću većeg broja glodavaca među kojima je prisutan porast nositelja zaraze.
Riječ je o opasnoj virusno-infektivnoj bolesti koju uzrokuje hanta virus, a epidemije se javljaju ciklički, dok sporadičnih slučajeva ima svake godine. Kod nas se pojavljuju dvije vrste hanta virusa, a prenose se udisanjem zraka inficiranog izlučevinama glodavaca, kao što je primjerice riđa voluharica te žutogrli šumski miš. Zbog toga su opasnosti od zaraze najviše izloženi oni koji borave u prirodi, poput šumskih radnika, zemljoradnika, izletnika, planinara, ali i oni koji čiste, primjerice podrume, u kojima se mogu naći glodavci.

Najgori scenarij

-Simptomi mišje groznice su visoka temperatura, loše opće stanje, crvenilo očiju, glavobolja, a ponekad i mučnina te povraćanje. Kod težih slučajeva može se pojaviti krvarenje na koži i sluznici, a kad dođe do zatajenja bubrega, nužna je dijaliza. Smrtnost od ove bolesti u Hrvatskoj je jedan posto. Važno je znati i kako zaraza nije prenosiva s čovjeka na čovjeka – pojašnjava dr. Mitrović Hamzić. Napominje, kako prilikom boravka u prirodi valja čuvati hranu, piće i osobne stvari od glodavaca.
-Ne piti vodu iz neuređenih šumskih izvora i ne sjediti ili ležati izravno na tlu te često prati ruke. K tome, valja, spriječiti ulaz glodavaca u stambene objekte i ako je potrebno provesti deratizaciju, a prilikom čišćenja prostora u kojima su glodavci uočeni koristiti zaštitne maske – savjetuje naša sugovornica.