Izrazito hladno vrijeme s višednevnim temperaturama debelo u minusu proteklih je dana izazvalo zabrinutost poljoprivrednika našeg kraja. Naime, na još uvijek krhkim biljkama posijanim tijekom jesenske sjetve temperature od minus 10 ili minus 15 stupnjeva celzijusevih itekako mogu ostaviti traga pa se već sada postavlja pitanje što će biti s ovogodišnjom žetvom i kako će biti posljedice ovog nepovoljnog i neuobičajeno hladnog perioda. Damir Oslovar iz Sasovca s račanskog područja jesenos je, kao i ranijih godina, posijao jačam, pšenicu i tritikal pa se već sad pita što donosi proljeće.

Smrznuto 30 centimetara

-Na dva jutra smo posijali ječam, a na po dva i pol jutra pšenicu i tritikal. Zbog ovih niskih temperatura dio korijena ovih biljaka vjerojatno će biti uništen, no u kojoj mjeri znat ćemo tek na proljeće. Sada je teško predvidjeti što ono donosi, no nadam se da posljedice neće biti toliko nepovoljne. Ona pšenica koja je sijana ranije sigurno ima više šanse za uspjeh jer ima i jači korijen, a ja sam 90 posto svojih usjeva posijao na vrijeme tako da se nadam pozitivnom ishodu – kaže nam ovaj poljoprivrednik. Pojašnjava kako smatra da nema neke značajne razlike između toga jesu li žitarice posijane na dublje ili pliće budući da nas je posljednjih dana zahvatilo vrlo hladno vrijeme koje je dovelo do smrzavanja i dubljih slojeva.
-Pšenica se inače sije na četiri, pet ili šest centimetara, a stručnjaci kažu kako je smrznuto čak do 30 centimetara zemlje što je jako duboko. Naime, otkako je bavim poljoprivredom, a to je dugi niz godina, ne pamtim ovako hladno vrijeme bez snijega. Kada bi pao ozbiljan snijeg, to bi zasigurno povoljno utjecalo na poljoprivredu jer bi se time stvorio zaštitni sloj. No mi poljoprivrednici navikli smo na to da nikada ne znamo što očekivati jer poljoprivreda je tvornica pod otvorenim nebom pa se nekada moramo suočiti sa sušom, nekada s previše vlažnom godinom, nekada sa zakašnjelim mrazom, a sada i sa vrlo niskim temperaturama. Jedino što nam preostaje je strpljenje i nada da će na proljeće sve dobro proći, no činjenica je da nam prijeti slabiji urod, odnosno nedostatak žitarica – zaključuje Oslovar.

Snijeg kao spas

Što poljoprivrednici mogu očekivati provjerili smo i u županijskoj Savjetodavnoj službi čija rukovoditeljica Iva Majhen-Vlašiček napominje kako će budući usjevi ovisiti o samoj kondiciiji žitarica.
-Sve ovisi o tome kako je pšenica, ali i kako su ostale žitarice ušle u zimu, odnosno u kakvoj su kondiciji bile prije ovih niskih temperatura. Konkretno, ovisi o agrotehnici odnosno o prihrani te roku same sjetve. Ako žitarice nisu dovoljno prihranjene i ako su kasno posijane, očekuju se veće štete. S druge strane, ako je sjetva napravljena na vrijeme i ako su usjevi dobro prihranjeni, i sama oštećenja će biti manja – pojašnjava Majhen-Vlašiček. Pri tome podsjeća kako je ovim hladnijim danima koji su se zaredali u posljednje vrijeme prethodio neuobičajeno topli period, a sve to skupa će na dijelu usjeva, upozorava, prouzročiti propadanje korijena.
-Sada je teško govoriti o konkretnim štetama, no kada dopuste vremenske prilike, a očekuje se da će to biti krajem veljače ili početkom ožujka površine, trebat će obići poljoprivredne površine i vidjeti kolika je nastala šteta – ističe naša sugovornica te dodaje kako je dio usjeva zasigurno već stradao, no kako bi dovoljna količina snježnog sloja svakako pridonijela manjim budućim oštećenjima budući da snijeg štiti biljku od prejakih zima.