Prema istraživanju u kojem je sudjelovalo 95 učenika iz četiri srednje škole u Bjelovaru, Čazmi i Ivanić Gradu, turbo folk najpopularniji je glazbeni pravac među adolescentima. U odnosu na prikaz žena i muškaraca u pjesmama, većina mladih primjećuje da se radi o rodno-stereotipnom prikazu, odnosno da su žene prikazane kao seksi i one koje ugađaju muškarcima, dok su muškarci predstavljeni kao moćni i kao zaštitnici žena.

Glazba bitna za razvoj identiteta

Vrijedni su to podaci s obzirom da audiovizualni mediji i glazba imaju bitnu ulogu u životu mladih i snažan utjecaj u procesu razvoja i prijelazu u odraslu dob, poput razvoja identiteta i pripadnosti vršnjačkoj grupi. No, tim putem rijetko se prenose vrijednosti ravnopravnosti muškaraca i žena te poštivanja raznolikosti u društvu.
Stoga je osmišljen projekt “Pokreni promjenu” kojem je cilj osnaživanje mladih za prevenciju nasilja u partnerskim odnosima i ljudska prava kroz audio-vizualne medije i glazbu, razvoj kompetencija za uspostavu ravnopravnih i kvalitetnih odnosa te stvaranje nulte tolerancije na nasilje. Projekt provode u partnerstvu CESI – Centar za edukaciju, savjetovanje i istraživanje, udruga BUDEM, Komercijalna i trgovačka škola i Grad Bjelovar.
U okviru projekta već su prikupljeni podaci o utjecaju rodnih stereotipa u audiovizualnim medijima i glazbi na stavove i ponašanje mladih prema rodno-uvjetovanom nasilju, a osim učenika, sudjelovalo je i 29 nastavnika i stručnih suradnika.

Većina adolescenata nije doživjela nasilje

Iako većina adolescenata navodi da nikad nisu doživjeli zlostavljanje, neki od njih navode da su često doživjeli vršnjačko nasilje u obliku širenja glasina u školi, a rijetko ili ponekad elektroničko vršnjačko nasilje (npr. isključenje sa društvenih mreža i širenje glasina na društvenim mrežama). Pokazuje se da je češća situacija da mladi svjedoče zlostavljanju i nasilju u slučajevima vršnjačkog nasilja i nasilja u vezama mladih.
Rodno uvjetovano nasilje je problem s kojim se nastavnici svakodnevno susreću u radu s adolescentima. Mišljenje je nastavnika da je fizičko nasilje rijetko, ali da postoji mnogo različitih oblika nasilja koje mladi ne prepoznaju kao nasilje, poput kontroliranja, emocionalnog nasilja, ljubomore, ucjene, seksualnog nasilja. Stav nastavnika je da glazba i audio vizualni mediji mogu, s jedne strane, podržavati rodne stereotipe i rodno-uvjetovano nasilje, ali isto tako glazba može biti učinkovit alat za prevenciju, posebice glazba koja komunicira nenasilje svojim stihovima i porukama.

Edukacijom protiv nasilja

U okviru projekta biti će osmišljen kurikulum za edukaciju profesora i oko 30 profesora iz četiri srednje škole bit će osposobljeno za rad koristeći inovativan pristup blizak mladima temeljen na audiovizualnim medijima i glazbi. Radit će s učenicima u školama, a krajnji rezultat njihovog rada će biti pjesma ili video spot koji će promovirati kvalitetne i ravnopravne odnose između muškaraca i žena.

Seksizam u pjesmama

Tekstovi ljubavnih pjesama često donose tradicionalne stereotipe romantične ljubavi, a seksizam u tekstovima pjesama i seksualizirane slike žena i muškaraca u glazbenim spotovima prenose štetne rodne stereotipe koji pridonose seksističkoj kulturi koja vodi do nasilja protiv žena. Mladima često nedostaju alati za kritično sagledavanje i suprotstavljanje tim predodžbama. Inovativni audiovizualni i glazbeno-prevencijski programi mogu osposobiti mlade da pregovaraju, odupiru se i suprotstavljaju tim porukama, te proizvode vlastite alternativne sadržaje. Projektne aktivnosti se osim u Hrvatskoj, provode u Španjolskoj, Sloveniji, Poljskoj, Grčkoj i na Cipru, a predstavnici mladih i profesori će imati priliku razmjenjivati iskustva na konferenciji koja će se u rujnu održati i Varšavi.