Zastoji srca, moždani udari, prometne nesreće, ubojstva, samoubojstva… Svakodnevni su to izazovi kojima brzom i stručnom intervencijom valja odgovoriti bjelovarska ekipa Tima1 i Tima2 županijskog Zavoda za hitnu medicinu, a sve kako bi se spasio ljudski život. Tijekom 2016. godine takvih je intervencija bilo 8.900, od toga čak 4.309 na terenu. Povrh toga, odrađen je i 4.591 pregled, dok se 49 puta sanitetskim vozilom jurilo u Zagreb na ugradnju stenta, u okviru nacionalnog projekta zbrinjavanja akutnog infarkta srčanog mišića.

 Rizik visokih temperatura

Dolaskom ljeta i visokih temperatura, uobičajeni broj do desetak intervencija nerijetko se udvostručuje, kaže dr. Zlata Ileković-Pejić, voditeljica medicinske službe Zavoda.

-Ovih dana i na teren izlazimo do 15 puta. Pri tomu ne smijemo zaboraviti kako bjelovarski Tim1 i Tim2 nakon poziva s broja 194 moraju odjuriti na intervencije u krugu od 35 kilometara, a riječ je o području na kojemu živi oko 60 tisuća stanovnika. Stoga su naši timovi istodobno i najopterećeniji unutar županijskog Zavoda. U nekim situacijama, kada su oba tima već otišla na udaljenije lokacije, podvrgnuti smo kritikama građana, nezadovoljnih brzinom dolaska koju oni očekuju, no ponekad jednostavno ne može drugačije – kaže dr. Ileković-Pejić.
Uz povećanje broja poziva i izlazaka na teren, u ljetnim mjesecima se zbog visokih temperatura, ali i nediscipline građana, mijenja struktura zdravstvenih tegoba zbog kojih se okreće broj 194.

-Ljeti bilježimo najviše intervencija vezanih uz bolesti krvožilnog sustava, zbog srčanih tegoba, visokog tlaka, predinfarktnih stanja i moždanih udara. Do neželjenih problema nerijetko dolazi zbog vlastite nediscipline, posebice ako je riječ o kroničnim bolesnicima, za koje ljetne vrućine mogu biti pogubne. Stoga nije na odmet podsjetiti na rizike boravka na otvorenome između 10 i 17 sati ili konzumiranje alkoholnih pića. Kako bi i u spašavanju životno ugroženih pacijenata i nama bilo lakše, apeliram na građane da nakon poziva broja 194 dispečeru smireno i što razgovjetnije opišu što se dogodilo, kome i na kojoj adresi. Ključni su odgovori na pitanja, diše li ugrožena osoba te je li pri svijesti. Ako su odgovori potvrdni, važno je da pozivatelj ostane u kontaktu s dispečerom, a potom i Timom1 koji će na putu do određene lokacije davati upute sve dok ne stignu na lice mjesta – napominje dr.Ileković-Pejić.

 Hitni bolnički prijam

Inače, u vrijeme prije osnivanja Objedinjenog hitnog bolničkog prijama unutar bjelovarske Opće bolnice, uz odlaske na intervencije, tijekom noći u Zavodu su zbrinjavali i po 40-ak pacijenata koji su kucali na vrata njihove ambulante. Osnivanjem OHBP-a, posao im je kaže, dr. Ileković-Pejić, uvelike olakšan jer se gotovo svi pacijenti s terena dovoze na jedno mjesto i prijam u bolničku zdravstvenu ustanovu. Dodaje kako se u ljetnim mjesecima, povrh povećanog broja izlazaka na teren, gotovo udvostručuju odlasci u Zagreb zbog intervencija ugradnje stenta, nerijetko i po dva puta tjedno. Napominje kako timovima povrh uobičajenih radnih obveza ni to ne pada teško, posebice kada se zna da je nakon ulaska Bjelovarsko-bilogorske županije u provedbu nacionalnog projekta zbrinjavanja akutnog infarkta srčanog mišića, broj smrtnosti prepolovljen.