Premda je u posljednje dvije godine broj požara i materijalne štete na području Bjelovarsko-bilogorske županije u osjetnoj silaznoj putanji, vatrogasne sirene ipak se svako malo pale, a uništena imovina u plamenim jezicima i dalje se mjeri milijunskim iznosima. Požari ne „pitaju“ za godišnja doba, no ljeto i visoke temperature ipak donose najkrupnije rizike.

Kada se nakon dolaska vatrogasaca i pripadnika temeljne policije na požarište procijeni da situacija s uzrocima koji su rasplamsali vatrenu buktinju baš nije „čista“, na teren dolaze stručnjaci, poput našeg sugovornika, ing. Marijana Križića, voditelja Inspektorata unutarnjih poslova PU-bjelovarsko-bilogorske. U „nogama“ ima 23 godine obilazaka terena, bilo da se radi o preventivnom nadzoru ili mjestima koja je poharao požar, kada su u očevidnoj ekipi i predstavnici Općinskog državnog odvjetništva.

-Na požarišta u pravilu izlazimo kada treba provjeriti je li u određenom događaju bilo postupaka u kojima treba razlučiti radi li se o tehničkom uzroku, namjernom ili nenamjernom izazivanju požara – pojašnjava Križić.

 Od igre do tragedije

Jedan od takvih slučajeva zabilježen je nedavno u Severinu, kada je mještaninu izgorio štagalj.

-Bila je nedjelja i bijeli dan kada je na objektu uočena vatrena buktinja. Prve informacije temeljne policije dobivene na mjestu događaja javljene su OKC-u te proslijeđene i ODO-u. Tada u akciju stupa ekipa za očevid, sastavljena od policijskog istražitelja, krim-tehničara, inspektora zaštite od požara i eksploziva te državnog odvjetnika. Istragom je potvrđeno kako su požar na štaglju izazvala djeca u svojoj bezazlenoj, ali i neopreznoj igri – kaže Križić.

No, vatrena stihija može prerasti i u pravu tragediju, poput ovogodišnjeg slučaja na području PP Garešnica u kojoj je smrtno stradao čovjek zatočen u vlastitu automobilu. Do tragedije je došlo u njegovoj garaži, pojašnjava Križić, a kasnijim očevidom je potvrđeno kako je uslijed dima zasićenog ugljikovim monoksidom došlo do gušenja, a kasnije u spoju s kisikom i do požara.

 Požari na otvorenome

Na bjelovarskom području je posljednjih godina i nešto manje požara na otvorenome u vrijeme intenzivnih poljoprivrednih radova. Pri tomu su neizostavne posljedice i milijunske materijalne štete, posebice ako plamena stihija zahvati dijelove šume. Ovakav ljudski nemar posljednjih su godina poprilično zauzdale visoke novčane kazne koje se kreću u rasponu od 15 do 150. tisuća kuna i moguća zatvorska kazna od 60 dana. Tijekom ljeta, posebice valja biti na oprezu nakon žetve, kada se spaljivanje strništa preporučuje isključivo uz savjete vatrogasaca. Požare lako izazivaju i pare od goriva iz spremnika poljoprivrednih strojeva. Križić je to ilustrirao prošloljetnim požarom na njivi u Velikoj Pisanici kojemu je izgorio kamion pun žita, pri čemu je materijalna šteta dosegla iznos od gotovo 200 tisuća kuna. Stoga građane poziva na oprez, brigu o pohranjivanju benzina i drugih goriva za poljoprivredne strojeve, te posebno na ispravne električne instalacije.