Među kurikulima reforme školstva kojoj se još uvijek ne nazire pravi početak i kraj, mnogima je pokraj Zdravstvenoga, nedvojbeno najveći trn u oku Građanski odgoj, oko kojega se već godinama vode jalove svjetonazorske rasprave. No dok to neželjeno „čedo“ ne dobije svoje stalno mjesto u đačkim rasporedima sati, građanski odgoj u hrvatskim školama ipak već ima neku sadržajnu formu, iznjedrenu u Agenciji za odgoj i obrazovanje te se kao Nacionalni okvirni kurikulum uredno provodi od 2014. godine. Doduše, ne kao zasebni predmet kao što je slučaj u većini europskih zemalja, već međupredmetno, na satovima razredne zajednice ili kroz izvanučioničku nastavu. Sadržaji su prilagođeni uzrastu učenika, s ukupnim fondom od 35 sati godišnje.

 Primjeri iz škola

Po zadanoj formuli provode ga i sve bjelovarske osnovne škole. Goranka Preskočil, ravnateljica III. osnovne, potvrđuje kako je uvrštavanje programskih tema građanskog odgoja na početku svake nove školske godine neizostavni dio planiranja predmetnih kurikuluma iz kojih su vidljivi ciljevi i ishodi te oblici provedbe.

Pedagoginja I. osnovne škole mr. Zdenka Brebrić također napominje kako je škola izradila svoj operativni plan kurikuluma građanskog odgoja iz kojega je vidljivo koji se sadržaji provode međupredmetno, na satovima razredne zajednice te izvan učionice, poput obilazaka gradskih institucija ili na izletima.
-Provedbu dijela sadržaja planiramo i kroz projekte koji su učenicima iznimno zanimljivi zbog istraživačkih i drugih aktivnosti, posebice ako su vezane uz suradnju škole i lokalne zajednice – kaže pedagoginja Brebrić.

 Hrabri iskoraci

Ravnatelj IV. osnovne škole Nikola Margetić otkriva kako učenici njegove škole, osim u zadanom nacionalnom okviru, građanski odgoj mogu izabrati i kao izvannastavnu aktivnost od jednog sata tjedno, po čemu je ova škola, barem kada je o Bjelovaru riječ, učinila golemi iskorak. Upravo na tragu nedavnih primjera gradova Rijeke i Siska koji su u iščekivanju rođenja „neželjenoga čeda“ uzeli stvar u svoje ruke. Na tragu besmislenih političkih prepucavanja te katastrofalnih rezultata različitih ispitivanja koja pokazuju visoki stupanj nepoznavanja osnovnih građanskih prava, nisku razinu participacije u zajednici, porast izražavanja ekstremnih i diskriminatornih stavova te nedostatak znanja i vještina potrebnih za život među mladima, Grad Rijeka je već prošle školske godine u pete razrede šest osnovnih škola eksperimentalno uveo program Građanskog odgoja i obrazovanja, a projekt se 2017/2018. razgranao u 22 škole. Iz gradske blagajne izdvojen je novac za udžbenike i edukaciju učitelja.

Vijećničko pitanje

Zametak potonjih primjera zabilježen je i u Gradu Bjelovaru, pri kraju mandata prošle vlasti, kada je ondašnji gradonačelnik Antun Korušec prihvatio inicijativu Kluba mladih SDP-a, očito potaknutih riječkim primjerom, a kasnije i Grada Siska. U gradskom je proračunu osiguran novac, a pitanje kada će započeti provedba građanskog odgoja kao izvannastavne aktivnosti te ima li gradska vlast uopće namjeru podržati taj prijedlog, postavila je SDP-ova vijećnica Ela Naranđa već na prvom Aktualnom satu novoga saziva Gradskog vijeća.

– Ako je Grad u svom proračunu predvidio sredstva za provedbu, onda ima namjeru podržati uvođenje Građanskog odgoja u osnovne škole. Sredstva su planirana za sve četiri osnovne škole koje će temeljem zahtjeva interesa učenika uvoditi Građanski odgoj, dok će Grad Bjelovar u okviru raspoloživih sredstava podržati seminare, stručnu literaturu, savjetovanja i stručno osposobljavanje najprije učitelja te u nekoj mjeri i pokrivanje putnih troškova odlaska na seminare i stručno osposobljavanje. To su osnovne stvari koje se moraju odraditi kako bi se Građanski odgoj uopće i uveo u obrazovni sustav. Sve ovisi hoće li škole u sklopu planiranja slobodnih i izvannastavnih aktivnosti planirati i uvođenje Građanskog odgoja – odgovorio je na pitanje mjerodavni pročelnik Milan Mateković.