U doba godine kada smo navikli na najezde komaraca, komaraca nema. Osim što takvoj situaciji prilično pripomažu dugotrajni i vrući dani, razlog se može potražiti i u sustavnim tretmanima protiv dosadnih gnjavatora. No, izgleda, ne u posve kontroliranim uvjetima. Sasvim slučajno, želeći potražiti odgovor stručnjaka na sve češće nedoumice građana o osipima i nekim drugim zdravstvenim problemima, a koje oni dovode u vezu sa zaprašivanjem, naišli smo na zanimljive kontradikcije. Prva je kako, unatoč odluci župana Damira Bajsa, sve općine i gradovi takve tretmane ne provode, a druga je pak da oni koji provode nemaju sklopljen ugovor o kontroli provođenja sa županijskim Zavodom za javno zdravstvo.

Adulticidno zaprašivanje

– Vrlo mi je nezgodno pričati o mjerama deratizacije i dezinsekcije zato što se u principu ne provode po zakonu. Naime, za stručni nadzor koji je obavezan, većina gradova i općina nas ne angažira – prva je reakcija epidemiologinje Sanje Mitrović- Hamzić iz županijskog Zavoda za javno zdravstvo. Da je sve kako treba ona sa sigurnošću može ustvrditi jedino za gradove Bjelovar i Čazmu.
– U Bjelovaru se posljednjih godina dezinsekcija radi tabletama. Znači, nema nikakvog zaprašivanja, već tablete odlažemo na ciljana mjesta. Inače, tretiranje može biti adulticidno i larvicidno. Prvo se uopće ne preporuča, no tvrtke u općinama gdje nema nikakvog nadzora znaju ga provoditi – doznajemo od Mitrović-Hamzić.

Takve navode pokušali smo provjeriti u jednoj od tvrtki koja u nekim našim općinama provodi tretiranje. Glavni i odgovorni Miroslav Škarda i sam potvrđuje da od nekih općina još uvijek čeka na odgovor hoće li potpisati ugovore o tretiranju, što znači da ga ove godine još nisu niti provodile i to unatoč, ističe Škarda, obvezi koju imaju. No, opravdavajući se da on nije taj koji bi novinarima trebao govoriti tko tretira a tko ne, nije želio precizirati općine i gradove s kojima njegova tvrtka ima ugovore. Usto, odlučno odbacuje mogućnost da se koristi sredstvima koji bi mogli kod ljudi izazvati bilo kakve smetnje, bez obzira što obavlja i adulticidno tretiranje na koju su nam pažnju skrenuli u Zavodu u javno zdrastvo.

 Novi hrvatski pojam?

– Nema govora da su sredstva kojima tretiramo štetna za zdravlje ljudi jer je riječ isključivo o onima koje je odobrilo Ministarstvo zdravstva. Na deklaraciji piše da su neznatno opasni za čovjeka i njegovu okolinu, a to vam je samo nova hrvatska riječ koja znači da sredstvo nije štetno – tumači Škarda. Odbija i sumnje građana da nije dobro što zaprašivanje radi navečer, a ne rano ujutro.
– Svi su obaviješteni i to nema nikakve veze, a kontrolu Zavoda mnogi nemaju jer su im uvjeti nemogući. Dok u drugim županijskim Zavodima na kontrolu pristaju i ako su u pitanju svega dva godišnja tretmana, u bjelovarskom traže osam pa to je općinama preskupo – zaključuje Škarda.