Prošle godine 194 fizičke i pravne osobe iz Bjelovarsko-bilogorske županije, upisane u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava, iskoristile su mogućnost kreditiranja proljetne sjetve uz pomoć Bjelovarsko-bilogoske županije. Realizirani zahtjevi bili su ukupno teški 18,6 milijuna kuna. Ove godine, kako saznajemo u županijskom Odjelu za poljoprivredu, na javni poziv do sada je pristiglo već 165 zahtjeva na ukupan iznos kredita u visini od oko 18 milijuna kuna.

Subvencioniranje kamate

Inače, ovu mjeru Bjelovarsko-bilogorska županija provodi od 2004. Kredit je namijenjen poljoprivrednicima s područja naše županije, i to za nabavu repromaterijala, sjemena, presadnica, zaštitnih sredstava i gnojiva za sjetvu kukuruza, stočnog ječma, zobi i soje, a od ove godine i povrtlarskih kultura. Iznosi kredita kreću se od 5 tisuća do milijun kuna. Kamatna stopa iznosi maksimalno 6,3 posto godišnje za cijelo razdoblje otplate kredita, pri čemu Bjelovarsko-bilogorska županija subvencionira 2,8 posto kamate godišnje fiksno. Rok za jednokratni povrat kredita je nakon isteka roka od deset mjeseci.
Da ovaj „županijski“ kredit puno znači poljoprivrednicima ističe i Slavko Raknić iz Gudovca koji obrt za poljoprivredu ima još od 1995., a primarna djelatnost mu je uzgoj svinja. Obrt je od oca nedavno preuzeo sin Domagoj, inače inženjer poljoprivrede i izvanredni student poljoprivrede u Osijeku. Na farmi obitelji Raknić u Gudovcu godišnje se proizvede 6000 svinja za poznatog kupca. Na 55 hektara zemlje, od čega 30 hektara vlastite, a 20-ak u najmu, Raknići siju razne ratarske kulture koje služe u prehrani svinja, kao što su kukuruz, soja, pšenica i uljana repica. Za proljetnu sjetvu već desetak godina redovito koriste županijski kredit u iznosu od 100 do 150 tisuća kuna.
-To su strogo namjenska sredstva, inače najpovoljnija koja se mogu pronaći i dobiti na tržištu, a pogotovo ove godine, kada su pomaknuti termini pa se repromaterijal može kupiti još povoljnije – ističe Slavko Raknić, dodajući kako spomenuti kredit ima niz pogodnosti, od direktne uplate sredstava na žiro – račun, preko povoljne kamate, pa sve do činjenice da se glavnica vraća tek nakon što su usjevi požeti odnosno kada seljak dobije novac kojim može otplatiti kredit.
-Sredstva su sasvim dostatna za naše potrebe. Nisu limitirana i mogu se koristiti za kompletnu sjetvu, što je velika stvar. Ona nam omogućuju da na vrijeme nabavimo kvalitetan repromaterijal i osiguramo kvalitetnu sjetvu. Sve to skupa podrazumijeva i kvalitetan i bogat urod. Zbog svega toga ovaj je kredit Bogom dan – kaže Raknić.