Sve je po zlu krenulo već na početku godine. Zima s malo padalina na koju se nadovezalo i relativno suho proljeće, a kao vrhunac svega stiglo je suho i vruće ljeto kojem se ne nazire kraj. Sve je to rezultiralo znatnom štetom u ribnjacima u Sišćanima i Štefanju, gdje još ni ne znaju kad će moći krenuti s izlovom onog dijela ribe koji je preživio ove ekstremne uvjete.
-Ovisimo o oborinskim vodama kojih ove godine gotovo i nema. Poštena kiša već nas mjesecima zaobilazi i to se nažalost osjeti. Razina svih ribnjaka je jako niska, tek na nekoliko pozicija voda je duboka tek pedesetak centimetara, dok su neki ribnjaci potpuno presušili. Najbolji primjer je najveći ribnjak od 120 hektara, gdje je pod vodom tek površina od nekih tridesetak hektara – otkrio je direktor Ribnjaka 1961 u Sišćanima i Ribnjaka Štefanje Jurica Bošnjak, dok je tehnologija Nedeljka Grubačević otkrila da su vodne potrebe za oba ribnjaka 10 milijuna kubika, a sada ih nema niti dva.

 Riskantan izlov

-Sa 30 posto nedostatka vode smo u svibnju započeli proizvodnju, a u posljednjih nekoliko mjeseci izgubili smo još toliko. Uz to, kvaliteta vode je očajna i ne sjećam se kada je situacija bila ovakva. Već smo trebali krenuti s izlovom ribe, no u ovakvim uvjetima to je nemoguće, razina vode u najvećem ribnjaku je dnevno opadala čak 6 milimetara, a kad su bile najveće vrućine i po čitav centimetar – kazala je Grubačević, dok je Bošnjak naglasio da je preriskantno izlovljavati u ovakvim uvjetima.

-Ako po ovoj vrućini ispustimo vodu iz ribnjaka, bit će puno uginuća pošto ne bismo stigli ribu tako brzo vaditi van. Kad se izlovljava, riba se dovede do najdubljeg dijela ribnjaka i ondje se vadi van, a sada kada je sve tako plitko, riba se nema gdje povući. Ne preostaje nam drugo nego čekati da se spusti temperatura, no opet se najavljuje da će ići preko 30 stupnjeva, a nikakva kiša se ne najavljuje – rekao je Bošnjak, dok je Grubačević istaknula da se zbog nepovoljnih uvjeta riba nije uspjela ni dovoljno razviti.

-Šarani su već sada trebali težiti između 1,8 i 2 kg, a prosječna im je težina oko 1,4 kilograma. Lani smo imali između tri i četiri tone smuđa, a smuđ sada uopće nije uspio preživjeti. Da situacija bude gora, na početku sezone stavili smo u ribnjake stotinu tisuća komada smuđa mjesečnjaka, da je preživjelo samo 10 posto imali bismo oko tri tone, no nije ostalo gotovo ništa. Grabežljivci poput smuđa, štuke ili soma puno teže će preživjeti. Šaranu i možemo ograničiti hranu, no somovi u ovakvim uvjetima još lakše dođu do hrane, prejedu se i brže ugibaju – kazala je Grubačević, dok se Bošnjak nada da će biti proglašena elementarna nepogoda jer šteta je već sada ogromna.

 Borba za preživljavanje

-Znat ćemo točno kad krene izlov, no minimalno ćemo izgubiti 40 posto ribe. Treba znati da mi ribu stalno moramo hraniti, kao da su uvjeti najoptimalniji, potrošili smo vapna kao nikada prije, a ova situacija nažalost će zaustaviti i planirane investicije kao što su pogon za preradu ribe i nabavka novog kamiona za transport ribe. Najstrašnije od svega je što će se ovogodišnja katastrofa odraziti i na sljedeće dvije godine. Sada nam ne preostaje ništa drugo nego boriti se na održavanje riblje mlađi, a to nam daje i nekakvu vjeru u bolje sutra jer jednogodišnja mlađ s obzirom na sve dobro napreduje, tako da će za sljedeću godinu ipak biti nešto ribe – kazao je Bošnjak, dok je Grubačević naglasila da se u optimalnim uvjetima u oba ribnjaka uzgoji oko 600 tona ribe, a sad će biti dobro ako se izlovi i polovica od toga.

-Godinama smo se borili i radili da imamo kvalitetu i uspjeli smo postići da imamo kvalitetnu i zdravstveno odličnu ribu. S tom kvalitetom smo privukli i kupce, a prijašnjih godina izvozili smo slatkovodnu ribu u Njemačku, Italiju, Mađarsku, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Češku i Rumunjsku. Interes je toliko da mi zapravo i nemamo dovoljne količine, a u Sišćanima i Štefanju uzgajamo praktički svu slatkovodnu ribu, od šarana i tolstolobika pa do smuđa i soma. Nažalost, sada nam je najvažnije održati na životu onu ribu što je uspjela preživjeti do sada i nekako izgurati do sljedeće godine – zaključila je Grubačević.

Švedski stol za ptice

Da nesreća nikada ne dolazi sama uvjere se svake zore 25 djelatnika ribnjaka u Sišćanima i Štefanju.
-Kako je razina vode toliko niska, ribnjaci su pticama posljednjih mjeseci doista postali švedski stol. Gotovo da se ne moraju ni truditi kako bi došle do ribe. Nikada nisam doživjela da čaplje, kormorani i ostale ptice uopće nemaju nimalo straha kao sada. Dođemo čamcima do njih i potjeramo ih, no čim se malo maknemo, evo ih nazad – kazala je Grubačević.