Bagrem je zbog neutralnog okusa najtraženiji pa postiže najvišu cijenu, a lipa je neopravdano zapostavljena. Med od lipe vrlo je ljekovit i po tomu dosta sličan dalmatinskom medu od kadulje, kaže pčelar Blagoja Zorić

VELIKO TROJSTVO – Kako spojiti zadovoljstvo i posao pitanje je koje si postavlja većina zaposlenih. Upravo je to pošlo za rukom Bjelovarčaninu Blagoju Zoriću koji se već deset godina bavi pčelarstvom. U tom je periodu njegov med oduševio brojna nepca, ali i stručnjake pa je tako Zorić svojevremeno svojim bagremovim medom zaslužio prestižnu titulu šampiona Hrvatske. Danas njegov pčelinjak boji 123 košnice smještene na obroncima Bilogore koja je odličan kraj za cvjetni, bagremov i lipin med. Pčele su trenutno u fazi mirovanja pa je samim tim i posla za pčelare neusporedivo manje nego u sezoni.

Triput manje meda

-Još krajem kolovoza i početkom rujna stvaraju se uvjeti za preživljavanje zime. Moraju se osigurati dovoljne količine hrane, pčele je potrebno utopliti, osigurati ventilaciju, a preko zime nikako nije dobro stvarati buku ili uznemiravati pčelu. Također, izuzetno je važno tretirati varou. Riječ je o nametniku koji posljednjih godina pčelarima dosta otežava posao budući da se brzo razmnožava, a pčelu potpuno uništava zbog čega se stvaraju veliki gubici – pojašnjava Zorić. No nametnici nisu jedini ovogodišnji problem pčelara. Naime, jaki travanjski mraz koji je uništio velik dio voćarskih kultura, osjetili su i domaći pčelari.

-Prave posljedice ćemo vidjeti tek s travnjem iduće godine, no već se sada pokazalo da je taj mraz nanio velike štete pčelarima ovog kraja tako da je ova godina bila zaista teška. Najbolje to pokazuju same brojke. Naime, lani sam dobio ukupno tri tone meda, a ove godine tek jednu tonu što je zaista golema razlika. No i s ovakvim rezultatima moram biti zadovoljan budući da dio pčelara ove godine uopće nije vrcao. Nažalost, u posljednje vrijeme se pokazalo je da gotovo svaka druga godina dosta loša za pčelare – ističe naš sugovornik osvrćući se na još jedan problem pčelara, a kao i kod dobrog dijela drugih kultura, riječ je o plasmanu.

Jeftini kineski med

-Pčelari imaju dosta problema s prodajom meda jer se na tržištu pojavljuje jeftini uvozni med vrlo upitne kvalitete. Takav med snizio je cijenu domaćeg meda pa se tako lipa na veliko prodaje za samo 20-ak kuna. Veću cijenu postižu oni koji pristaju na odgodu plaćanja od 60 ili 90 dana, no na taj način pčelari kreditiraju otkupljivače u trenutku kada bi same pčelare trebao kreditirati s obzirom na sve nedaće s kojima se bore. Kada bi cijena na veliko za kilogram lipe bila 30 kuna, a bagrema 35 kuna, to bi bilo sjajno, no vrijeme će pokazati hoćemo li uspjeti dostići takve cijene – napominje naš sugovornik koji se ove godine odlučio na prodaju na malo, no svojevremeno je med izvozio u Njemačku i Mađarsku. Kako kaže, vani je med dosta cjenjeniji, a i kupovna moć je osjetno već pa samim tim pravi domaći med postiže dosta visoke cijene. Dosta visoke cijene postiže med i u vrijeme sezone diljem hrvatske obale, no istovremeno cijena na malo u našim je krajevima za pčelare vrlo niska.

-U Slavoniji i ovom našem kraju cijena meda je najniža u čitavoj Hrvatskoj. Na bjelovarskoj Gradskoj tržnici cijena se, ovisno o vrsti, kreće od 40 do 50 kuna. Tradicionalno, bagrem je zbog neutralnog okusa najtraženiji i kod nas i vani pa on postiže i najvišu cijenu. S druge strane, lipa je neopravdano zapostavljena. Naime, upravo je med od lipe vrlo ljekovit i po svojoj ljekovitosti dosta sličan dalmatinskom medu od kadulje. No ima dosta intenzivan okus i ne bi ga smjeli konzumirati isključivo oni koji su pod terapijom za bolesti srca i koji imaju visoki krvni tlak, dok za sve ostale nema bojazni od konzumacije, dapače preporučuje se pogotovo u ovom zimskom periodu – kaže Zorić napominjući kako, koji god med izaberete, ne možete pogriješiti budući da ljudski organizam, ali ni bakterije ne stvaraju rezistenciju na pčelinje proizvode kao što stvaraju na sintetičke lijekove zbog čega su izvrstan izbor za zdravlje.