Agrokor u wellness u Daruvaru želi uložiti stotinu milijuna eura, vijest je koja se smiješila s naslovnica potkraj 2011. godine. Ivica Todorić osobno kazao je kako se daruvarski kraj svojom ljepotom bez problema može porediti s Plitvicama. Potpisao je tada pismo namjere prema kojemu je u najljepšem hrvatskom malom gradu trebao niknuti turističko-rekreacijski wellness centar. Spomenutih stotinu milijuna eura iznos je dostatan tek za prvu fazu investicije. Ukupna ulaganja, dakle, trebala su biti mnogo veća. Gazda se tada pohvalio kako će njegov budući wellness centar zapošljavati više Daruvarčana nego što ih je u tom trenutku bilo zaposleno.

Ispod radara javnosti

Daruvarsko pismo namjere, inače, jedini je javno dostupan dokument o investicijama koje je Agrokor planirao na području Bjelovarsko-bilogorske županije. U Bjelovaru je namjeravao investirati na ukupno čak tri lokacije, iako niti za jednu od tih velebnih investicija, moramo napomenuti, nikada nismo dobili službenu potvrdu.
U Malim Sredicama namjeravao je izgraditi trgovačko-stambeni centar na ruinama bivše Bjelovarske industrije mesa. Zemljište je to koje se prostire na 12 hektara u širem centru Bjelovara, a o projektu se razmišljalo u vrijeme kada u Bjelovaru nije bilo nijednog pravog shopping centra. Usto, Konzum u Bjelovaru muku muči s nedovoljnim brojem parkirališnih mjesta. Zbog Malih Sredica Grad Bjelovar čak je pristao izmijeniti GUP, no sada ga vraća na staro. Projekt Male Sredice vjerojatno je “otpao” zbog prevelike ambicioznosti – ako je trgovački centar i mogao biti profitabilan, tržište nekretnina u Bjelovaru toliko je plitko da sasvim sigurno ne bi moglo podnijeti još jednu zgradu. Stanova je u Bjelovaru previše, a ne premalo.
Preko puta benzinske crpke Petrol na zapadnom ulazu u Bjelovar iz smjera Zagreba, nekada je bio auto-poligon koji je završio u vlasništvu Mercatora-H. Hrvatska podružnica slovenske tvrtke tamo je namjeravala izgraditi takozvani retail, dakle diskontni trgovački centar. No, Mercator je zapao u financijske teškoće, a kupio ga je upravo Agrokor. No, realizacija nije uslijedila, a kao razlog se spominjala omanja zemljišna čestica koja je ostala u državnom vlasništvu i stvorila problem oko ishođenja građevinske dozvole.

Konzum umjesto Peveca

Treća, ujedno i najmanje poznata Agrokorova investicija u Bjelovaru, bila je izgradnja trgovačkog centra u Hebrangovoj ulici, na mjestu na kojemu se upravo počinje izgradnja novog trgovačkog centra Peveca. Pevec se trebao prebaciti u Getro, također u vlasništvu Agrokora, a čitav aranžman navodno su poduprle banke. Umjesto Konzuma, na mjestu starog Peveca niknut će novi u kojemu se više neće smrzavati radnici i kupci. Dovršetak se očekuje potkraj ove godine.
Što se pak tiče realiziranih projekata Agrokora na području Bjelovarsko-bilogorske županije, izgrađeni su Super Konzumi u Garešnici i Čazmi. Zasigurno ne najisplativije, no najintimnije ulaganje ipak je ono u lovište Garjavica koje se prostire na čak 25 tisuća hektara. Agrokor je, naime, vlasnik tvrtke Lovno gospodarstvo Moslavina koja upravlja spomenutim lovištem, te godinama posluje sa značajnim gubicima koji obično prelaze cifru od deset milijuna kuna.

Stopama Zdravka i Višnje

Kada Agrokor kihne, razboli se Hrvatska, crni je scenarij koji se, na žalost, ostvaruje. Najveći hrvatski poslodavac izgubio je povjerenje kreditora i dobavljača, kojima je sada glavni posao skloniti vlasnika i instalirati upravu kojoj će primarni cilj biti vratiti im posuđeni novac. Ako je moguće u cijelosti, a ako ne, ono što ostane.
Pregovori će, nema sumnje, biti dugotrajni i mukotrpni, a jedan od argumenata kojima će bankari “stiskati” dobavljače svakako je položaj na policama Konzuma i Mercatora. Ako želite nastaviti suradnju, morate biti spremni odreći se dijela dosadašnjeg potraživanja, nesumnjivo će im poručiti. Slična sudbina zadesila je dobavljače Peveca za vrijeme Zdrava i Višnje Pevec – oni su za stotinu kuna potraživanja dobili otprilike 16 kuna u dionicama. Pristali su samo zato da zadrže svoje proizvode na policama Pevecovih centara. Potencijalni otpis dugovanja, što se tiče tvrtki iz bjelovarsko-bilogorskog kraja, najviše bi pogodio tvrtke koje s Agrokorom najviše surađuju, većinom iz prehrambenog sektora. Najizloženiji su, logično, oni najveći – bjelovarski Koestlin, Sirela, čipsara u Hercegovcu, pa i daruvarski vinogradi koji čine značajan udio u poslovanju Badela.