Bjelovarski poslodavci, baš kao i u ostatku Hrvatske, već neko vrijeme muku muče s pronalaskom adekvatne radne snage. Iako je registrirana stopa nezaposlenosti u Hrvatskoj i dalje na poprilično visokih deset posto, a samo u Bjelovaru potkraj kolozova Hrvatski zavod za zapošljavanje zabilježio je više od tri tisuće nezaposlenih, u pojedinim branšama radnika nema ni za lijek. Ponajbolje to znaju poslodavci poput Hittnera i RS metala koji već mjesecima traže radnike iz metalske struke, no kamo sreće da je to jedina branša u kojoj se osjeti deficit radne snage. Vrlo slično je i s drvoprerađivačima.

 Drvoprerađivača ni za lijek

Podsjetimo, na ruševinama bivše Česme tvrtke poput Kronospana CRO i Bjelina grade nove pogone čija se vrijednost mjeri u desecima milijuna eura, dok istodobno na području čitave Bjelovarsko-bilogorske županije gotovo da i ne postoji škola u kojoj se uči za neka od drvoprerađivačkih zanimanja. I dok je probleme novijeg datuma poput odlaska najkvalitetnijih radnika u europske zemlje višeg standarda nemoguće riješiti u kratkom vremenskom jer zahtijevaju ono što nazivamo strukturnim reformama, a od čega svaki normalan političar bježi, tu su i problemi starijeg datuma. A, među njima se pak ističe ono što definiramo kao školovanje kadra za Zavod, a riječ je ponajprije o srednjoškolskim zanimanjima za koja ne postoji interes poslodavaca. Upravo zbog školovanja kadrova za Zavod, umjesto za tržište rada i imamo poslodavce koji ne mogu do kvalitetnog radnika, iako je u Bjelovaru već spomenutih tri tisuće nezaposlenih radno sposobnih osoba. Jedno od rješenja koje se nudi, a ne primjenjuje se često, su javnosti dosta nepoznate upisne preporuke. Naime, Zavod za zapošljavanje svake godine resornom ministarstvu šalje popis zanimanja koje poslodavci traže, ali i popis zanimanja osoba koje su najčešće na Zavodu kako bi se nesrazmjer između traženih i suvišnih zanimanja barem donekle smanjio.

“Štancanje” kadra za Zavod

Popis se mijenja iz godine u godinu, a čak i da ministarstvo prihvati preporuke, potrebne su najmanje tri godine da iz školskog sustava iziđu prvi maturanti željenih struka. A, s obzirom da je riječ o preporukama, ministarstvo ih uopće ne treba prihvatiti, nego i dalje nastaviti sa “štancanjem” kadra za Zavod između ostalog i zato što je tako jednostavnije. Uvođenje novih smjerova sa sobom donosi i drukčiju kadrovsku politiku na razini škole – potrebno je imati nastavnike osposobljene za predmete koje valja podučavati u potrebnim zanimanjima, često je potrebna i dodatna oprema, a tu je i dodatni problem s nastavnicima čija se satnica temelji na “suvišnim” zanimanjima. U slučaju da se takvi smjerovi ukinu, oni ostaju bez posla. Što je u hrvatskom sustavu još uvijek na razini znanstvene fantastike. Igor Kokoruš

 

Zanimanja koja poslodavci traže:

1. Dvogodišnji ili trogodišnji srednjoškolski obrazovni programi
Zidar/zidarica
Tesar/tesarica
Fasader/fasaderka
Elektroinstalater/elektroinstalaterka
Vodoinstalater/vodoinstalaterka
Plinoinstalater/plinoinstalaterka
Bravar/bravarica
Konobar/konobarica
Soboslikar-ličilac/soboslikarica-ličiteljica
Limar/limarica
Zavarivač/zavarivačica
Operator/operatorica numerički upravljanim strojevima
Tokar/tokarica
Stolar/stolarica

2. Stručni studij
Rehabilitacija

3. Sveučilišni studij
Medicina
Engleski jezik i Književnost; Anglistika
Edukacijska rehabilitacija
Matematika
Građevinarstvo
Dentalna medicina
Veterinarska medicina
Strojarstvo
Njemački jezik i književnost; Germanistika
Farmacija
Računarstvo
Informatika
Elektrotehnika i informacijska tehnologija

2. Obrazovni programi u kojima treba smanjiti broj upisanih i stipendiranih učenika ili studenata

Trogodišnji srednjoškolski
Prodavač/prodavačica
Automehaničar/automehaničarka
Frizer/frizerka
Četverogodišnji srednjoškolski
Ekonomist/ekonomistica
Komercijalist/komercijalistica
Tehničar/tehničarka za računarstvo

Stručni studij
Ekonomija
Poslovna ekonomija

Sveučilišni studij
Ekonomija
Poslovna ekonomija
Učiteljski studij