Kako bi mališani bili što spremniji za školu, potrebno je razviti ono što stručnjaci nazivaju predčitačkim i predmatematčkim vještinama. Riječ je o naizgled jednostavnim vještinama koje djeci mogu biti problematična, no kako napominje Sonja Maletić, profesorica logopedije s dugogodišnjem stažem, uz dozu strpljivosti i puno različitih igara kojima ćemo kod djece razviti ovu vrstu vještina, savladavanje početnog školskog gradiva ne bi trebao biti bauk.

Nužna znanja

-Djeca u predškolskoj dobi svakako trebaju imati razvijen rječnik i biti u stanju suvislo pričati i pripovijedati, ali imati i razvijene osnove gramatike. Isto tako, mališani u predškolskoj dobi trebaju moći odgovarati na pitanja te izvršavati složenije naredbe i pratiti složenije upute. Također, djeca trebaju imati razvijenu svjesnost o pisanom tekstu, odnosno ona moraju shvaćati da postoje knjige i slikovnice u kojima se nešto može pročitati ako prepoznajemo slova. U svakom slučaju, dijete u toj dobi ne treba znati pisati slova, već ih samo prepoznavati. Isto tako, treba imati razvijenu fonološku svjesnost što znači mogućnost povezivanja glasa s pripadajućim simbolom i znati da ono što pričamo možemo i napisati – naglašava profesorica Maletić napominjući kako na putu do razvijenih predčitačkih vještina djeci može pomoći čitav niz različitih igara koje s njima mogu igrati roditelji, bake i djedovi kada god imaju vremena – bilo da je riječ o automobilu, slobodnom popodnevu kod kuće ili pak igri u parku.
– Jedna od zgodnih igara je napisati djeci na papir slova, ali i črčkarije bez značenja, a zadatak djece je razlikovati jedna od drugih. Također, u obiteljskom okruženju ili pak u starijim grupama u vrtićima mališani mogu na različite načine oblikovati slova – bilo da je riječ o glinamolu ili tijestu, slikanju, izrezivanju iz papira, oslikavanju već postojećih slova ili pak pisanju u pijesku. Osim toga, vrlo je dobro da slova uvijek budu prisutna u djetetovom okruženju, recimo na zidu pa da uz pojedino slovo bude i sličica predmeta čiji naziv počinje na to slovo. Ono dijete kojeg će to zanimati na taj će način povezati da se, na primjer, automobil nalazi uz slovo A i da je to slovo koje izgovaramo kao glas A – pojašnjava naša sugovornica dodajući kako djeca kroz igru posebno mogu unaprijediti svoju fonološku svjesnost.

Zabavne igre za djecu

-Prvo bi djeca trebala moći prepoznati rimu i to već u dobi od oko tri i pol do četiri godine. Rima ne treba imati značenje, no dijete bi trebalo osvijestiti da se recimo s riječju kos rimuju riječi nos ili ros. Također, s djecom bi trebalo raditi vježbe uz pomoć koji će ona savladati prepoznavanje prvog glasa u riječi. Jedna od igara je da zadamo glas pa zajedno tražimo riječi koje počinju na taj glas, recimo glas M i riječi mama, mačka ili maziti. Isto vrijedi i za zadnji glas, a tu je i vježba prepoznavanja postoji li u određenoj riječi neki glas. Tako dijete možemo pitati postoji li glas Š u riječi oko. U nešto kasnijoj fazi razvoja kod djece bi trebalo potaknuti rastavljanje riječi na slogove što je izuzetno bitno. Ono bi trebalo biti razvijeno kod djece s pet ili pet i pol godina nakon čega dolazi i stepenica više, a riječ o rastavljanju i sastavljanju riječi na glasove. Jedna od vještina je sposobnost stvaranja novih riječi dodavanjem, oduzimanjem ili premještanjem glasova, a kroz igru dijete recimo možemo pitati koju ćemo riječ dobiti ako riječi vrat dodamo A – savjetuje profesorica Maletić. Napominje kao se ovakvim vježbama razvija fonematski sluh koji danas kod djece nije dobro razvijen jer djeca ne šeću i ne osluškuju zvukove iz prirode, već sjede za kompjuterima ili uz tablete ili mobitele.
-Dio djece danas ne zna slušati pa onda ne može ni čitati. U takvim slučajevima, kada dijete slovka NOS ne može čuti što je izgovorilo i neće tu riječ zaista pročitati jer nije naučilo slušati okolinu pa ne može čuti ni sebe. Upravo su zato potrebne vježbe, ali i treba raditi na razvoju predčitačkih vještina od samog djetetovog rođenja. Kroz nacionalnu kampanju „Čitaj mi“ naglašava se upravo važnost čitanja za dječji razvoj od najranije dobi jer kada dijete sluša kako mu čitate slikovnicu, kada ono tu slikovnicu ima pred sobom, ono razvija sve ono što će mu kasnije biti potrebno za čitanje bez kojeg dijete neće biti u mogućnosti savladati školsko gradivo koje je pred njim. Školski program danas je jako brz i zato dijete treba imati razvijene predčitačke vještine koje će mu omogućiti njegovo što jednostavnije i brže savladavanje – ističe profesorica Maletić.