U istinitost izjave da je “pravda spora, ali dostižna” teško će ikada povjerovati Zlatko Hrgović. Rođeni Bjelovarčanin, ginekolog svjetskog glasa, nakon 16 i pol godina povlačenja po hrvatskim sudovima dobio je napokon, komentiraju u odvjetničkim krugovima, pravomoćnu presudu “par exellence”. Prvenstveno zato što u europskoj sudskoj praksi radni sporovi poput njegovog u prosjeku traju po tri mjeseca, u Hrvatskoj godinu dana, dok je dr. Hrgović na konačni pravorijek čekao čak 16 puta više. Usto, iako je nedvojbeno odlučeno da su otkazi koji su mu dali KBC Osijek i Medicinski fakultet Osijek nezakoniti, dosuđena mu je neviđeno mala odšteta za ono što su mu napravili i htjeli prišiti.

– Ovo je sramota. Ići ću na reviziju Vrhovnog suda, a Sudu za ljudska prava u Strasbourgu ću tužiti državu za dugotrajnost postupka. U Hrvatskoj su me zaustavili u najboljim stvaralačkim godinama, pokušali mi i u Njemačkoj zabraniti rad i podmetali mi na sve strane. Za sve to, sud je procijenio, dovoljna je odšteta u visini od 70 tisuća kuna – ogorčen je dr. Hrgović. I nije njegov slučaj poseban samo po tome. Zamolili smo jednog visokorangiranog odvjetnika koji je htio ostati anoniman da nam obrazloži presudu. On sam ostao je zatečen odlukama i onim na čemu one jesu ili, bolje rečeno, nisu temeljene.

 Brojni propusti

– Cijeli slučaj je na razini krim romana, a Županijski sud u Osijeku u svojoj pravomoćnoj odluci ima prilično propusta. Paradoksalno je to da Županijski sud određuje da 15. studenog 2001. godine prestaje radni odnos, ali ne dosuđuje plaću za 15 dana toga, već samo za prethodni mjesec. Pored toga, koristi krivi Zakon o radu, onaj iz 2004., a ovo su radni odnosi nastali 1999. odnosno 2000. godine. Također, sud ne obrazlaže zašto je odlučio povodom žalbe KBC-a i Fakulteta spustiti datum prestanka radnog odnosa s kraja prosinca 2013., dakle datuma prvostupanjske presude, na 15. studeni 2001. godine – tumači odvjetnik. Doktor je tražio da se s danom njegovog odlaska u mirovinu, odnosno početkom veljače 2015., raskine ugovor o radu između KBC i Fakulteta s jedne strane i njega s druge, jer ako se utvrdi da je odluka o otkazu nezakonita, onda se smatra da je radni odnos cijelo vrijeme trajao. No, sud se priklonio volji druge strane i očito razmišljajući da uštedi bolnici i fakultetu, odnosno u konačnici državi, dosudio minimalne iznose odštete. Hrgovićeva agonija s hrvatskim zdravstvom počela je 1999. godine, kada se kao “gastarbajter” iz Njemačke vratio u domovinu i zaposlio u osječkoj bolnici. No, ondje su mu već za dvije godine uručili otkaz, proglasili ga “personom non grata” i zaključili kako ne razumiju njegove metode rada.

Tužio i ministra

A ja sam samo htio uvesti rad umjesto nerada, i to po kriterijima struke iz Njemačke. Htio sam zaustaviti korupciju i razne spletke kojima se na štetu osječke bolnice i Ginekologije pogoduje određenim lobijima – kaže Hrgović. U Ministarstvu zdravstva 2003. godine otišli su i korak dalje pa su mu pokušali prišiti etiketu lažnog liječnika i oduzeti mu radnu licencu, zbog čega je tužio i potpisnika tadašnjeg ministra Andru Vlahušića, za što još uvijek čeka pravorijek.

-Kad su mi pokušali uzeti radnu licencu i proglasiti me lažnim liječnikom bio je vrhunac svega, iako je dobro poznato da sam diplomirao 1974. godine na Medicinskom fakultetu u Zagrebu kao najmlađi student iz svoje generacije – ne miri se sa sudbinom Hrgović. Obranu svojih radnih i ljudskih prava pokrenuo je pred sudovima, ali se zbog egzistencijalnih razloga morao vratiti u Njemačku i naći ponovno u ulozi “gastarbajtera” te krenuti od početka. I opet se uspio dokazati. U Njemačkoj je osvojio pacijente i zadovoljio sve potrebne kriterije struke.

– Postupak traje 16 i pol godina i da Ustavni sud nije prije dvije-tri godine ukinuo dvije odluke Vrhovnog suda, dvije Županijskog i jednu Općinskog, znači pet odluka nižih sudova, doktor Hrgović ne bi danas dobio niti ovo – tumače u odvjetničkim krugovima.

 

 Protiv rada na crno i primanja mita

Dobar je cijelom svijetu, ali ne i Hrvatskoj. Britanci su ga uvrstili 2009. među stotinu najuspješnijih liječnika u svijetu, njemački časopis Fokus preporuča ga kao najboljeg ginekologa, a u njegovu ordinaciju u središtu Frankfurta na liječenje dolaze pacijentice 170 nacija i svakodnevno mu se obraćaju s povjerenjem. Stručnjak je to koji je u uglednim časopisima objavio više od stotinjak znanstvenih radova i koji je obavio više od 10 tisuća operacija, 3500 poroda i 450 teških operacija tumora. No, kada je u Hrvatskoj htio uvesti reda, pila se okrenula protiv njega. Priča nam kako je u osječkoj bolnici raspored liječnika na operacijama počeo sastavljati ujutro, kako bi onemogućio primanje mita. Želio je, dodaje, stati na kraj liječnicima koji za vrijeme jutarnjih smjena u bolnicama za poslijepodne naručuju pacijente u svoje privatne ordinacije u kojima rade na crno.

– Da sam igrao po njihovim pravilima, danas bih vjerojatno u Hrvatskoj bio kralj među liječnicima – osupnut je Hrgović na hrvatsko zdravstvo, najavljujući kako ni ovo nije kraj bitke za bolju Hrvatsku.