Svjetski dan oralnog zdravlja obilježen je 20. ožujka. Datum je to koji je Svjetska udruga dentalne medicine izabrala jer djeca imaju 20 mliječnih zuba, ali i zato što stariji trebaju imati 20 prirodnih zuba na kraju svog života. Kada se mjesec i dan izokrenu dobije se broj 32, što je broj zubi koji bi trebali imati odrasli, te 0 koliko bi svatko od nas trebao imati karijesa. Taj se dan širom svijeta proslavio u korist zdravih usta s ciljem podizanja svijesti o oralnom zdravlju te važnosti dobre oralne higijene i kod mladih i kod starih. Naime, danas je čak 90 posto stanovnika svijeta u opasnosti od razvoja nekog oblika bolesti zuba tijekom života.

Visok KEP indeks

-Praksa pokazuje kako, kada je riječ o prevenciji pa samim tim i stanju usne šupljine, imamo pozitivne pomake, no i dalje je stanje daleko od onoga što stomatolozi priželjkuju. Naime, svojevremeno su istraživanja otkrila kako KEP indeks kod 12-godišnjaka u Danskoj tek 0,6, dok u Hrvatskoj iznosi 4,18. To znači da djeca u Hrvatskoj u toj dobi u prosjeku imaju nešto više od četiri karijesa, izvađena ili ispunjena zuba. U Danskoj je još od 1911. godine uspostavljena preventivna i kurativna dentalna zdravstvena zaštita koja se uglavnom provodila u školskim klinikama. Od tada se provode i aktivnosti koje su se usmjerile na školu i obitelji te promocije zdravlja u školi i lokalnoj zajednici što se odrazilo na zdravlje zuba u toj skandinavskoj zemlji. S druge strane, KEP indeks kod odraslih u Hrvatskoj, odnosno populacije od 18 do 65 godina, iznosi čak čak 12,5. Podaci su to koji pokazuju kako svakako i dalje treba raditi na podizanju svijesti ne samo o bolestima zuba, već i čitave usne šupljine – napominje stomatologinja Danijela Hajdinjak Prihić. Upozorava kako je u visokorazvijenim zemljama sasvim normalno voditi računa o higijeni zuba što se odražava u niskom KEP-u.
-Zube je nužno četkati najmanje dvaput dnevno, ali i čistiti međuzubne prostore jer ne smijemo zaboraviti da svaki zub ima pet ploha. Naime, velik dio pacijenata ne čisti međuzubne prostore budući se da ta ploha zuba ne vidi, no onda imamo ogromne karijese i pacijente koji dolaze u ordinaciju s rečenicom “Samo sam zagrizao i otpalo mi je pola zuba” – ističe doktorica Hajdinak Prihić dodajući kako je za zdravlje zuba vrlo važna i prehrana. Pojašnjava kako u Hrvatskoj još uvijek nije razvijena svijest koliko na naš organizam utječe hrana koju unosimo.

Maligne promjene

-Učestala konzumacija šećera svakako donosi rizik od razvoja karijesa. Nikako ne treba ići u ekstreme, već se bazirati na zdravu i što prirodniju prehranu. Također, dvaput godišnje je potrebno ići na kontrolne preglede stomatologu. Nažalost, još uvijek ima pacijenata koji nikada nisu bili kod stomatologa ili pak onih koji su bili prije 30 ili prije 10 godina što se u današnje vrijeme nikako ne bi smjelo događati. Naime, mi smo tu da pacijentima pomognemo, a iako nas se pacijenti još uvijek boje, mjesta za strah nema. S druge strane, ima pacijenta koji redovito dolaze, slušaju savjete pa tako ima i 90-godišnjaka koji imaju sve svoje zube – ističe naša sugovornica dodajući da je zamjetno kako je situacija u gradu znatno bolja nego u ruralnim sredinama.
-U gradu nema toliko parodontitisa, odnosno bolesti parodonta koje su usko povezane s oralnom higijenom. S druge strane, kod nas u Bulincu gotovo svaki pacijent ima parodontološki problem. Zato, ali i zbog niza drugih bolesti koje se javljaju u usnoj šupljini, stomatolozi prilikom pregleda pažnju obraćaju na čitavu usnu šupljinu, a ne isključivo na zube. Naime, u zapuštenim ustima se može razviti čitav niz prekanceroza i karcinoma koje se liječe, no da bi to bilo moguće potrebno je redovito posjećivati stomatologa – zaključuje doktorica Hajdinjak Prihić. (iš)