Za desetak dana na imanju Krune i Željke Šćurec iz Velikih Zdenaca počet će vađenje hrena. Šćurecovi su jedini proizvođači te kulture u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji. S proizvodnjom su krenuli prije četiri godine i od prvog dana su se odlučili za ludbreški hren, izvornu i zaštićenu sortu. Uzgoj ove jednogodišnje biljke je daleko isplativiji od klasičnih kultura, poput pšenice i kukuruza. Supružnici Šćurec su se odlučili za proizvodnju hrena kada su ostali bez posla u Rijeci, nakon što je propala firma za preradu mesa u kojoj su radili. S obzirom da Željka potječe iz Velikih Zdenaca, odlučili su se vratiti na njezino obiteljsko imanje. U poljoprivrednoj emisiji na televiziji su vidjeli reportažu o hrenu te se odlučili i sami okušati u proizvodnji.

Teška godina

-Prva godina je bila najteža, s obzirom na potrebna ulaganja, sredstva za sadnice, gnojidbu, tretiranje, gorivo i ostalo. Uložili smo gotovo 25 tisuća kuna. No, kada posao krene, sve je lakše, godišnji trošak je oko pet tisuća kuna pa se proizvodnja hrena – priča Kruno Šćurec. Danas 30 tisuća sadnica imaju na dva polja, na 1,5 hektaru površine. Kažu kako je hren dobro podnio sušu te očekuju prinos od pet do šest tona po hektaru.
-List je zelen, što znači da je hren dobar. No, tek kad ga ovih dana počnemo vaditi iz zemlje, vidjet ćemo kakav je i koliko ima prve, a koliko druge klase – pojašnjava naš domaćin. S obzirom da imaju potpisan trogodišnji ugovor s najvećim proizvođačem hrena u Hrvatskoj, tvrtkom “Agro Altera” iz Ludbrega, nemaju problema s plasmanom.

 U iščekivanju berbe

-Spomenuta tvrtka otkupit će od nas kompletan prinos. Za prvu klasu hrena, korijena bez lišća, plaćaju osam kuna po kilogramu, a drugu 1,5 kunu – kaže Šćurec.
Kažu kako je ludbreški hren poseban izgledom i okusom, bogat vitaminom C, eteričnim uljem gorušice i paprenim mirisom te nije zahtjevan za proizvodnju. Poslije sadnje, krajem travnja, oko hrena nema prevelikog posla sve do vađenja koje će uslijediti ovih dana. S obzirom da se vadi većinom ručno, često po blatu, kiši i hladnoći, upravo to predstavlja najzahtjevniji i najobimniji dio posla. Supružnici Šćurec najveći dio odrade sami i uz pomoć četvero radnika koje za tu priliku angažiraju. Hren zatim sami sortiraju i pakiraju, kako bi robu isporučili do određenog datuma.

Ljekovita svojstva

Hren ima ljekovita svojstva pa se od njega često proizvode ljekoviti pripravci i razni proizvodi, ali često ga se koristi i sirovog. Od naših sugovornika saznajemo da se u Hrvatskoj godišnje troši oko 400 tona hrena. Danas se ta namirnica prerađuje i pakira u bočice u raznim okusima, od brusnice do ekstra ljutog. Hren se kod nas najviše koristi kao dodatak raznim jelima, pečenjima i sl. U narodnoj medicini se ističu njegova ljekovita svojstva. Tako se, primjerice, koristi kao sredstvo protiv umora, skorbuta, kao pripravak koji pomaže kod astme, bronhitisa, “staračkog kašlja” i sl. Povoljno djeluje na rad žuči, jetre, ublažava bolove i poboljšava cirkulaciju. (s.s)