Nakon relativno blagog srpnja, tijekom kolovoza  ljetne vrućine pokazale su svu svoju moć. Toplinski val zahvatio je gotovo čitavu Europu pa tako i naše krajeve, a visoke temperature nisu posustajale ni danju ni noću. Takvi vremenski uvjeti imaju znatan utjecaj na zdravlje ljudi i to posebice stariji osoba, kroničnih, odnosno srčanih i plućnih bolesnika, a upravo smo zato provjerili kava je situacija na županijskom Zavodu za hitnu medicinu.

Pad tlaka i teško disanje

-Sada u ljetnim mjesecima bilježimo tek blago pojačanje poziva, eventualno desetak posto. Jasan je to znak da se stanovnici naše županije jako dobro pridržavaju uputa koju čuju putem medija, a to je svakako dobro – ističe doktorica Lorna Čorak sa županijskog Zavoda za hitnu medicinu. Kako otkriva, pacijenti ponajprije zovu zbog pada tlaka i otežanog disanja. Upravo je to posljedica visokih temperatura uslijed kojih se krvne žile šire, a samim tim krvni tlak snižava. Također, visoke temperature najnegativnije djeluju na dišni sustav kroničnih bolesnika koji boluju od KOPB-a i astme te djecu.

U tim situacijama je otežano disanje i dolazi do bronhospazama i nadražujućeg kašlja. Kod naglih promjena temperature može doći do infarkta, a UV zračenje može na koži prouzročiti opekline, rak kože i prebrzo starenje kože zbog njenog isušivanja te slabljenje imunosustava. Zbog prevelikog izlaganja očiju UV zračenju može se razviti mrena. Isto tako, manjak tekućine može utjecati na funkciju bubrega i pojačano nakupljanje minerala iz urina te u konačnici prouzročiti stvaranje bubrežnih kamenaca. Ako je temperatura tijela slična temperaturi zraka, ono se hladi isparavanjem, što može promijeniti srčani ritam i prouzročiti dehidraciju i grčeve. MN: Savjeti stručnjaka

Upravo zato, doktorica Čorak savjetuje pridržavanje osnovnih uputa u vrijeme ljetnih vrućina, a to su pijenje dvije litre vode dnevno, izbjegavanje izlaganja suncu od 10 do 16 sati, boravak u rashlađenom prostoru u vrijeme najvećih vrućina te redovito provjetravanje prostora.

Uz ova “pravila ponašanja” kojih bismo se svi trebali pridržavati, kako ističu iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, osobe koje rade na otvorenom kao što su građevinski radnici trebaju se češće odmoriti, skloniti u hlad i popiti jednu i pol čašu vode svakih pola sata.

-Tuširajte se ili kupajte u mlakoj vodi. Druga mogućnost je zamotati se u hladne mokre ručnike ili se rashladiti mokrom spužvom, kupkom za noge i sl. Djeci možete mokre ručnike stavljati na noge i ruke. Nosite laganu široku svijetlu odjeću od prirodnih materijala. Ako idete izvan doma stavite šešir širokog oboda ili kapu i sunčane naočale, a korisna su zaštita od direktnog sunca i kišobrani i lepeza za rashlađivanje zraka. Koristite laganu posteljinu po mogućnosti bez jastuka kako bi izbjegli akumulaciju topline od tijela. Jedite češće male i što više tekuće obroke. Izbjegavajte hranu prebogatu bjelančevinama. Ako ste u mogućnosti, pripremite miješano svježe voće, tzv. „smoothie“ ili spravite laganu juhu, da organizmu vratite izgubljene minerale, vitamine i elektrolite – savjetuju sa Zavoda za javno zdravstvo. Napominju da ako imate vrtoglavicu, slabost, nemoć, tjeskobu ili ste izrazito žedni i imate jaku glavobolju, trebate tražite pomoć, što prije otići u hladniji prostor i mjerite temperaturu.