U vruću fotelju direktora Hidroregulacije Vlado Njegovac sjeo je u kolovozu 2015. godine, obogaćen iskustvom kriznog menadžera iz Elektrometala. Hidroregulacija bila je na rubu predstečajne nagodbe koja uvijek za sobom povlači neizvjenost, no uz pomoć Bjelovarsko-bilogorske županije te razumijevanje dobavljača, banaka i zaposlenika taj je crni scenarij izbjegnut. Bjelovarska tvrtka specijalizirana za niskogradnju danas stoji neusporedivo bolje nego prije, no program restrukturiranja i dalje je u tijeku.

Osjeća li se na tržištu da se građevinski sektor polako budi?
Možda baš tako, polako. Hidroregulacija je društvo koje se pretežito bavi niskogradnjom, dijelom kao usko specijalizirana za vodogradnju. Natječaja za radove još nema previše objavljenih, osim u najavi kroz programe koji će se najvećim dijelom financirati sredstvima EU fondova. Najave su tu, pripreme u tijeku, tako da uskoro očekujemo i objavu natječaja za gradnju svih komunalnih objekata – vodovoda, odvodnje i kanalizacije, pročistača, odlagališta otpada i radova u vodogradnji prije svega.

Jeste li zadovoljni popunjenošću knjige narudžbi za ovu godinu, možete li je usporediti s prošlom godinom?
Prošle godine ostvarili smo ukupan prihod od 40 milijuna kuna, otprilike 30 posto više nego 2015. godine. Za sada imamo oko 20 milijuna kuna ugovorenih ili radova pred ugovaranjem. Drugi dio planiranog prihoda je u aktualnim ponudama oko kojih pregovaramo s investitorima, a koje planiramo ugovoriti u prvom tromjesečju i tako osigurati dovoljno radova za naše radne kapacitete. Neke ponude – investicije doći će na red za završno pregovaranje u drugoj polovici godine, gdje također očekujemo da ćemo biti odabrani za izvoditelja radova. Tu su još natječaji za radove iz javne nabave, tako da očekujemo punu zaposlenost naših radnih kapaciteta.

U kojoj fazi je restrukturiranje, imate li potrebu za dodatnom radnom snagom ili ćete smanjivati broj zaposlenika?
Restrukturiranje društva je u završnoj fazi. Tu moramo još jednom istaknuti složenu poslovnu situaciju čiji vrhunac je društvo doživjelo polovicom 2015. godine, kada su bili stvoreni uvjeti za predstečajnu nagodbu koja bi gotovo sigurno dovela do stečaja. Porezni dug i prijetnja ovrhe od porezne uprave, učestale blokade računa, kašnjenja u isplati dvije do tri plaće radnicima i višegodišnja dugovanja za dnevnice, terenski dodatak i druge obveze radnicima, pritisci dobavljača i prijetnje ovrhama na nekretnine i radne strojeve, kašnjenje u plaćanju obveza bankama uz sve češću naplatu zadužnicama koje su najčešće kumulirale dane blokade društva…
Pored lošeg boniteta, poreznog duga, kratkoročnog duga dobavljačima i bankama u bilanci društva stvoren je veliki nesklad između imovine i obveza društva, pa je na kraju došla u opasnost i poslovna sposobnost društva za izvršenje ugovorenih radova.

Ipak, uspjeli ste “održati glavu iznad vode”?
Druga opcija bila je restrukturiranje društva i na taj način izbjeći mogući stečaj.
Kada sam došao u kolovozu 2015.godine, predložio sam Nadzornom odboru izradu Plana restrukturiranja poslovanja društva s refinanciranjem obveza. Plan je izrađen
u kratkom vremenu, uz svakodnevnu prijetnju za blokadom računa, prihvatio ga je Nadzorni odbor i najveći dioničar društva, Bjelovarsko-Bilogorska županija. Uz podršku župana Damira Bajsa i suradnika te Nadzornog odbora, Uprava društva sa suradnicima do kraja godine uspjela je stabilizirati poslovanje društva.

Nikako ne smijemo zaboraviti radnike, jesu li oni bili protiv restrukturiranja?
Radnici su podržali restrukturiranje, i dalje bili vrijedni u radu i strpljivi u čekanju isplate zakašnjelih plaća i ostalih troškova. Dugovanja za plaće više nema. Dobavljači su također podržali naš plan restrukturiranja i refinanciranja obveza – plaćanja dugova Hidroregulacije iz prošlih godina u punom iznosu, bez zateznih kamata i u predloženom roku. S poreznom upravom sklopljena je nagodba o otplati poreznog duga. Najvažnija podrška Planu restrukturiranja i refinanciranju obveza društva bila je odluka Privredne banke Zagreb o prihvaćanju predloženog načina restrukturiranja društva.

Koliko danas zaposlenika broji Hidroregulacija?
U društvu je zaposleno 90 radnika, 12 manje nego 2015.godine. Najveći broj smanjenja odnosi se na odlazak u mirovinu. U završnoj fazi smanjenja broja radnika je odlazak u mirovinu onih koji imaju uvjete za redovnu ili prijevremenu mirovinu, a višak su u sadašnjim radnim procesima društva. Novo zapošljavanje planirano je u proizvodnji i građevinskoj operativi – strojari, građevinski radnici i inženjeri jer će dio radnika u toku godine otići u mirovinu.

U kojoj mjeri danas Hidroregulacija ovisi o Hrvatskim vodama, odnosno poslovima koje za njih odrađuje?
Društvo izvodi radove za Hrvatske vode na održavanju i izgradnji vodotoka i objekata uz njih te preventivne, redovne i izvanredne radove na obrani od poplava na području Bjelovarsko-bilogorske županije. Bitno je istaknuti da su to radovi ugovoreni po natječaju za javnu nabavu. U strukturi prihoda društva ti radovi čine oko 30 posto ukupnog prihoda, dok 70 posto prihoda ostvarujemo na tržištu također kroz javnu nabavu te radove za privatne investitore do kojih dolazimo ponudama na bazi referenci koje imamo.

Radite li iskorak na nova tržišta?
Glavni “iskorak” na tržištu društvo je napravilo zadnjih nekoliko godina na izgradnji bioplinskih postrojenja. Do danas radili smo na 15-ak bioplinskih postrojenja od čega smo na nekoliko objekata bili glavni izvođač radova, a na ostalima smo radili kao izvođač radova iz naše djelatnosti (Mitrovac, Ovčara, Gradec, Rovišće, Bojana, Gregurovec, Orehovec, Slatina, Viljevo, D.Miholjac).
Tu smo stekli reference na bazi kojih očekujemo zapošljavanje kapaciteta ove i iduće godine na nekoliko bioplinskih postrojenja koja su pred početkom gradnje ili završnoj fazi projektiranja.

Kako je otprilike završila 2016. godina što se tiče prihoda i eventualne zarade, a kakva je situacija s dugovanjima?
Ukupan prihod u 2016.g. ostvaren je u iznosu 40 milijuna kuna uz očekivanu dobit. Izrada završnog računa je u tijeku. Restrukturiranje je donijelo i neke neplanirane troškove koji će umanjiti dobit iz 2016. godine, kao i trošak amortizacije koja je bila podcijenjena. Strojevi su svejedno starili i zahtijevaju zamjenu ili pojačano održavanje. Restrukturiranjem bitnih radnih procesa uspjeli smo smanjiti bitne troškove poslovanja tako da na kraju očekujemo poslovanje s dobiti, koju planiramo reinvestirati, a dio koristiti za otplatu dugova iz prijašnjih godina poslovanja.
Nabavili smo dva nova traktora sa opremom za košnju i zamijenili najstarije strojeve. U 2017. godini postoji plan nabave radnih strojeva kojima bismo također zamijenili najstarije i tako smanjili troškove održavanja i povećali radnu sposobnost opreme i mehanizacije. Konačni plan i cilj je završiti operativno i financijsko restrukturiranje društva, zadržati ga i dijelom vratiti na vrlo zahtjevnom tržištu niskogradnje i dijelom visokogradnje.