Izuzmemo li nekolicinu stambenih zgrada među kojima je zasigurno najupečatljiviji neboder, Ulica Matice hrvatske za razliku od nekih drugih nije kroz vrijeme bitno promijenila svoj izgled. Štoviše, i danas se na pojedinim potezima od Radićeva trga do autobusnog kolodvora susreću stare građevine od kojih su pojedine ipak suviše načete zubom vremena da po tome ne bi ostale neprimjetive. Pri tome će dio naših sugrađana uprijeti prstom na zgradu nekadašnjeg zatvora, bivšu „Šternovu“ ili pak pivovaru. Ovom trolistu sve donedavna bi se mogla priključiti i građevina na uglu Gundulićeve, koja je prije nekog vremena uklonjena, a na njenom mjestu već niče stambeno-poslovni kompleks.
Istodobno pojedini vlasnici, ne samo u ovoj ulici, već i drugim dijelovima grada često ne brinu o održavanju parcela, što ne promiče ni komunalnim redarima, a sadašnju razinu (ne)brige o vlastitim posjedima potkrepljuju podaci Gradske uprave.

Sustavne mjere

-Odlukom o komunalnom redu vlasnici, odnosno korisnici dvorišta, okućnice, vrta, voćnjaka i drugih površina dužni su ih i održavati. U suprotnom, komunalni redar će u upravnom postupku poslati rješenje u kojem se roku nalaže uređenje parcele. Ne postupi li se prema naredbi iz rješenja, slijedi dostava Obaveznog prekršajnog naloga, što znači kaznu od 600 kuna za fizičku osobu koja je vlasnik zapuštenoga objekta, odnosno 3000 kuna za pravnu i još 1000 kuna za odgovornu u pravnoj osobi. Ako je riječ o obrtu, kazna za neodržavanje iznosi 2000 kuna. Tako je tijekom ove godine izdano 20 pisanih rješenja i deset usmenih naloga, od čega se 13 predmeta odnosi na neodržavane privatne parcele dok je deset predmeta bilo vezano uz ometanje prometa i javnih površina – kažu u Gradu.

 Nemarni vlasnici

Istodobno, u slučaju nekadašnjeg ugostiteljskog objekta “Stars”, mjerodavni su u više navrata pokušali neuspješno doći do vlasnika, dok je bivša „Šternova“ zgrada prodana vlasniku iz Križevaca, ali u Gradu potvrđuju kako zbog neodržavanja nisu poduzimali nikakve mjere. Zdanje starog zatvora je posebna priča. U konzervatorskim podlogama upisano je kao kulturno dobro, što u značajnoj mjeri određuje i buduću namjenu ovog objekta u kojem su četiri stana u privatnom vlasništvu. Ipak, prema nekim naznakama, uz pomoć europskih fondova i Ministarstva kulture, taj bi se prostor nakon temeljite obnove vjerojatno trebao pretvoriti u arhiv.