Nakon nekoliko „sušnih“ godina, barem dio bjelovarskih građevinara zadovoljno trlja ruke jer posla je sve više, ne samo u stanogradnji, nego daleko većim i složenijim zahvatima. No, optimizam u sklapanju poslova mnogima je donio i gorku spoznaju kako je od recesijske 2008. do danas nekada bogati fond majstora različitih profila, a pogotovo tehničara i inženjera dobrano prorijeđen, što mnoge vlasnike tvrtki ili obrta stavlja na novu kušnju. Pri tome vlasnik jedne od najstarijih bjelovarskih građevinskih tvrtki, Ivan Lovrić, ne odriče znakovit manjak građevinskih kadrova, ali istodobno podvlači jasnu liniju razgraničenja između „ozbiljnih“ i onih koji se ovim poslom bave tek tijekom građevinske sezone.

Usputni posao

-Upravo oni su lansirali priču o nedostatku radnika, pri čemu zaboravljaju kako ih „drže“ na poslu od ožujka do prosinca i potom ih baš briga kako će ljudi preživjeti zimu, pa su mnogi od njih već odavno „spakirali“ kofere. Oni koji su na vrijeme shvatili da bez zadržavanja ljudi, pa i u kriznim vremenima teško mogu računati na opstanak danas su u daleko povoljnijoj situaciji, iako sam uz sva nastojanja i ja izgubio nekoliko vrsnih majstora – kaže Lovrić.

Gdje su zidari, armirači, parketari, keramičari, vodonstalateri i drugi majstori svog zanata nije teško odgonetnuti. Većina njih, iako već u nešto zrelijim godinama, radi za osjetno bolju plaću na inozemnim gradilištima što, po Lovriću, otvara i novo poglavlje u mogućem zaustavljanju odlazaka preko granice, barem kada je u pitanju građevinska struka.

 U klupama nema zidara

-Posljednji zidari su iz bjelovarske srednje škole izašli 1983.godine i ako se sadašnji trend građevinskog uzleta zadrži još nekoliko idućih godina, u što vjerujemo, netko bi trebao razmisliti o učenicima koji će možda upisati ovo zanimanje. Međutim, naš osnovni problem su i dalje niske plaće. Tako pomoćni radnik za osmosatno radno vrijeme zaradi u prosjeku 4.500 kuna, majstor zidar do 6.000, tehničari oko 7.000, a inženjeri u rijetkim slučajevima i 10.000 kuna. Ali, u Europi, primjerice Norveškoj i još nekim zemljama, za isto vrijeme provedeno na poslu zarađuju i dvostruko ili čak trostruko više, uključujući i bolje uvjete rada. Želimo li ojačati ovaj sektor, plaće moraju dostići europski prosjek što je jamstvo zadržavanja stručnjaka, a možda i njihova povratka – drži Lovrić, dodajući da ima i naznaka kako će se u realizaciji nekih gradskih investicija ubuduće više računati na bjelovarske građevinare.

Građevina u brojkama

1983.
Godina kad se u Bjelovaru školovala posljednja generacija zidara
4500
Otprilike toliko kuna iznosi najniža plaća u domaćoj građevini
10000
Plaća u kunama, koju mogu zaraditi hrvatski inženjeri građevine