Iako je tvrtka Bjelin, švedskog poduzetnika hrvatskih korijena Darka Pervana, pogone bivše Česme, uz izuzetak Iverice koja je u vlasništvu Kronospana Cro već godinama, preuzela još u rujnu prošle godine, to je preuzimanje toliko značajno za Bjelovar da se bez grižnje savjesti može prozvati poslovnim potezom 2017. godine. I to ne zato što je 2017. godina u poslovnom smislu godina koju valja zaboraviti, nego zbog toga što je Bjelin već uložio vrlo ozbiljan novac u izgradnju i opremanje bjelovarskog pogona, ali s investicijama namjerava nastaviti i u godinama koje su pred nama.

120 milijuna u godinu dana

Pervan je preko Bjelina već investirao 120 milijuna kuna, no iako je riječ o velikim ciframa, on nema potrebe za kreditnim zaduženjem. Naime, njegova švedska tvrtka Pervanovo Invest ima godišnji promet od gotovo milijardu kuna, uz oko 500 milijuna kuna operativne dobiti. Vodeća kompanija u grupi je Valinge Innovation koja je svjetski lider u istraživanju i razvoju u industriji podnih obloga. Prema neslužbenim informacijama, samo u bjelovarski pogon Pervan namjerava u izgradnju i opremanje pogona uložiti oko 50 milijuna eura samo sljedeće godine te udvostručiti broj zaposlenika kojima je, vrijedi i to spomenuti, nedavno ponovno povećao plaće. Cilj mu je, kazao je u nedavnom intervjuu za Tportal, da prosječna neto plaća u sljedećih pet godina bude najmanje tisuću eura.

Tisuću eura plaće

– Istina je da su plaće (u drvoprerađivačkom sektoru, op. a.) užasno niske. Zato smo ih odmah podigli našim radnicima. Sada su oko 5000 kuna, s tim da ih uskoro planiramo još dizati. Cilj nam je u narednih pet godina doći do prosječne plaće od najmanje tisuću eura. Sve će to biti lakše kada uvedemo novu tehnologiju. Znam da je najveći problem Hrvatske odlazak mladih ljudi. Kad izgradimo nove tvornice, uvedemo vrhunsku tehnologiju i povećamo plaće, siguran sam kako će se autobusi vraćati u Hrvatsku – kazao je Pervan za tportal.

U bjelovarskom pogonu Bjelina danas se tako gradi i uređuje gotovo svaki objekt – uređuju se restoran i stara upravna zgrada, gradi se nadstrešnica za trupce, obnavljaju se kranovi za trupce, a srušena je i stara zgrada “Šperploče”, gdje se na proljeće počinje gradi novi pogon. O planovima je nedavno govorio i Boris Sobodić, izvršni direktor Bjelina, istaknuvši da u Bjelovaru planiraju izgraditi i opremiti najmoderniju pilanu s novim strojevima, ali i novi pogon za furnir gdje će im trebati puno radnika, čiji broj bi se trebao drastično povećati u odnosu na postojeći.

U sjeni Bjelinovih ulaganja ostaje Kronospan CRO, tvrtka koja koja također pozamašno investira već godinama, a tako namjerava i nastaviti, no ta je tvrtka potpuno zatvorena prema javnosti pa je gotovo nemoguće doći do bilo kakvih, pa i neslužbenih informacija.

Obnovljivi izvori energije

Polaganjem kamena temeljca u grubišnopoljskoj Zoni malog i srednjeg poduzetništva ovog svibnja označen je početak gradnje kogeneracijskog postrojenja na biomasu, vrijednog 34 milijuna eura. Investitor tog trenutno najvrjednijeg industrijsko-proizvodnog pogodna u Hrvatskoj je zagrebačka tvrtka Energostatik, a izvođač radova finska tvrtka KPA.

Projekt se sastoji od tri postrojenja. Najbitnije je ono kogeneracijsko na biomasu koje će proizvoditi 5 megavata električne energije i isporučivati ju u elektroenergetski sustav HEP-a te 6,5 megavata toplinske energije koja će biti iskorištena u drugom pogonu, a riječ je o najmodernijoj tehnologiji za sušenje drva. Uz to se gradi i dalekovod od 35 kilovolta s trafostanicom koji će grubišnopoljskom području osigurati stabilnu i sigurnu distribuciju energije bez prekida i ispada. Na izgradnji pogona, koji će prema planovima trajati do dvije godine angažirane su domaće tvrtke sa 160 do 200 radnika, a potom će u postrojenju biti zaposleno do 50 ljudi, istaknuto je na svečanosti otvorenja radova.

Bioenergana „teška“ 92 milijuna

Nakon šestogodišnjih priprema, krajem kolovoza u bjelovarskoj Poslovnoj zoni Jug tvrtka Bio Energana Bjelovar započela je izgradnju kogeneracijskog postrojenja bioenergane, sušare za drvo i postrojenja za proizvodnju briketa. Bioenergana koja predstavlja prvu fazu radova, trebala bi biti dovršena u roku od godinu dana, a pararelno s radom trebala bi započeti i sušara, odnosno postrojenje za izradu briketa. Investicija je “teška” 92 milijuna kuna, a trebala bi zapošljavati do 30 radnika – osmero u Bio Energani te njih 15 do 20 u sušari i postrojenju za proizvodnju briketa .

Predsjednica Republike Kolinda Grabar – Kitarović obišla je sredinom prosinca gradilište u Velikoj Cigleni pored Bjelovara gdje bi u prvoj polovici iduće godine u probni rad trebala biti puštena prva hrvatska geotermalna elektrana snage 10 megavata, ujedno i najveća geotermalna elektrana u kontinentalnom dijelu Europe koja radi na ORC principu. Gradnja je započela na proljeće 2015. godine, a vrijednost investicije investitor, turski MB holding, procjenjuje na oko 35 milijuna eura u prvoj fazi. Glavni izvođač radova na montaži, puštanju u rad i spajanje na mrežu je slavonsko-brodska tvrtka Đuro Đaković, a samo ti radovi vrijedni su 71,1 milijuna kuna. Izvorište geotermalne vode u Velikoj Cigleni otkriveno je prije gotovo tri desetljeća, kada je Ina istraživala postojanje nalazišta nafte i plina na bilogorskom području. S temperaturom od 176 stupnjeva Celziusa na izvorištu, nalazište je jedno od najtoplijih u Europi.

Stečaj Elektrometala

Virovitičanin Franjo Otročak preuzeo je u rujnu upravljačko kormilo bjelovarskog Elektrometala nad kojim je proglašen stečaj. Bivši radnici, njih 465, u potpunosti bi trebali naplatiti svoja potraživanja za neisplaćene plaće i ostala prava iz kolektivnog ugovora u ukupnoj visini od 7,78 milijuna kuna, i to zahvaljujući prodaji tvrtke-kćeri Elektrometal – distribucija plina čija je vrijednost procijenjena na 20 milijuna kuna, smatra stečajni upravitelj Franjo Otročak

Stvarne obveze posrnule bjelovarske tvrtke iznose 151 milijun kuna, dok je vrijednost imovine koja se sastoji od nekretnina, pokretnina i udjela u poduzećima (Metalna oprema Senj i Elektrometal – distribucija plina Bjelovar) procijenjena na 103,3 milijuna kuna.

– Vjerovnici prvog višeg isplatnog reda naplatit će se u potpunosti, jer udjeli u Elektrometal – Distribucija d.o.o. nisu opterećeni i od tog novca će biti isplaćeni, a znatan dio tog novca ići će za podmirenje vjerovnika drugog višeg isplatnog reda – pojašnjava Otročak. Bivši zaposlenici su vjerovnici prvog višeg reda, dok u vjerovnike drugog višeg isplatnog reda spadaju i razlučni vjerovnici, Zagrebačka banka i Erste banka, koje potražuju ukupno 98,5 milijuna kuna.

U svojem izvješću Otročak navodi da su problemi u poslovanju Elektrometala, čija su osnovne djelatnosti bile vezane uz građevinski sektor, započeli prije desetak godina.

Loše ugovarali poslove

– Poslovi su se ugovarali loše i na puno gradilišta odrađeni su sa znatnim gubicima. Za odrađene radove teško su došli do naplate, a što je isto tako bitno, plaćanja su vršena 6 do 12 mjeseci nakon obavljenih radova. To je iz godine u godinu bio sve veći problem i gubici u poslovanju su rasli, što je na kraju rezultiralo i otvaranjem stečajnog postupka – opisao je stečajni upravitelj.

Poseban naglasak stavio je na pogon za proizvodnju vatrootpornog stakla koji je bio potpuno opremljen, ali zbog nepoznavanja tehnologije proizvodnje nikad nije normalno radio.

– Radili su škart staklo koje nisu mogli ugraditi u svoje proizvode, niti ga ponuditi na tržište, iako je potražnja bila velika. U taj pogon uložena su znatna sredstva, a potpuno je ugašen prije više od dvije godine – navodi stečajni upravitelj.