Prema dosadašnjim pokazateljima, hrvatsko gospodarstvo još nije doseglo predkriznu 2008. godinu, za kojom u proizvodnoj ukupnosti još uvijek „kaska“ 8,5 posto promatrajući najvažnije razvojne segmente. Potvrđuju to ponajprije podaci ostvarenja bruto društvenog proizvoda po stanovniku, koji je u svim županijama, osim Šibensko-kninske, ostao na „baznoj“ razini. Čulo se to, uz ostalo, na nedavno održanoj proširenoj sjednici Gospodarskog vijeća HGK Županijske komore Bjelovar. No, unatoč prevladavajućim, ne odviše optimističnim, pokazateljima, direktor Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK, mr. sc. Zvonimir Savić iznio je i nekoliko podataka vezanih uz našu županiju koji daju naslutiti kako su dosadašnji potezi usmjereni na jačanje gospodarstva ipak pokazali određene pozitivne trendove.

 Relativna razvijenost

-Prema razini razvijenosti naših županija u odnosu na ostale regije u Europi, možemo zaključiti da se Bjelovarsko-bilogorska nalazi na 40 posto prosjeka razvijenosti Europske unije, što je svrstava među pet posto najrazvijenijih regija u EU, ali i nešto manje unutar Hrvatske. To ustvari govori o dugogodišnjem postojanju nekih negativnih trendova, posebice onih demografskih, koji su u odnosu na sve ostale najizraženiji upravo u ovoj županiji. Među pozitivne tokove svrstava se rast izvoza posljednjih nekoliko godina, što daje potencijal i perspektivu očekivanja gospodarskog oporavka, iako neki drugi pokazatelji stagniraju ili bilježe pad. Ali, unatoč tomu, izvoz je posljednjih nekoliko godina u porastu i valja se nadati jačanju ostalih dijelova gospodarstva, što bi trebalo utjecati i na dosadašnji blagi oporavak tržišta rada. Ali, unatoč šarolikosti statističkih pokazatelja, svim našim županijama su zajednički razvojni potencijali, i to u nizu gospodarskih djelatnosti koje tek treba iskoristiti – kazao je za Bjelovarac mr. Savić.

Jačanje izvoza

Tako je prema aktualnim podacima lani broj županijskih izvoznika u odnosu na 2015. godinu porastao za 19,2, a izvoz povećan za 20,3 posto, što u novčanoj vrijednosti iznosi 1,04 milijarde, čime su poduzetnici ostvarili suficit od 309,9 milijuna kuna. Najveći udio u ukupnom izvozu čine srednji poduzetnici s 55,6 posto, slijede mali (22,6) i veliki (13,1), dok 8,7 posto čine tzv. mikro poduzetnici koji su povećali izvoz za 37,1 posto, uz istodobno znatno smanjenje uvoza. U strukturi izvoza najveći udio zauzima prerađivačka industrija s 62,6 posto, slijedi trgovina na veliko i na malo; popravak motornih vozila i motocikala s 20,6 posto te prijevoz i skladištenje sa 6,6 posto. Prerađivačka industrija je povećala izvoz u odnosu na 2015. godinu od 10,2, a građevinarstvo ostvarilo povećanje za 79,7 posto, pri čemu udio Bjelovarsko-bilogorske županije u ukupnom izvozu RH čini 1,1 posto, i s tim se pokazateljem nalazi na 16. Mjestu, vrednujući ovaj rezultat po glavi stanovnika.

No, nisu svi županijski gospodarski pokazatelji na tako solidnoj razini, pa se u nizu usporednih s državnom razinom ističu oni ispodprosječni koji se odnose na visinu mjesečnih plaća, produktivnost i BDP po stanovniku, što daje za pravo ekonomskim stručnjacima u tvrdnjama kako je gospodarska kriza u nas trajala duže nego u ostalim europskim državama.