Otkako su turski investitori iz MB Holdinga postali suvlasnici zagrebačke tvrtke Geoen pod čijim okriljem bi trebala biti izgrađena prva hrvatska geotermalna elektrana, aktivnosti su se neusporedivo ubrzale. Podsjetimo, nakon što su sredinom svibnja svečano otvoreni radovi ispitivanja kvalitete geotermalnih izvora, koji su se, neslužbeno doznajemo, pokazali mnogo kvalitetnijim i izdašnijim nego što se mislilo, projekt je prešao u fazu sâme izgradnje. Prema informacijama komunalnog pročelnika Ivice Markovinovića s posljednje sjednice Gradskog vijeća, ovih dana, dakle do kraja prosinca, trebali bi započeti konkretni radovi na izgradnji geotermalne elektrane koja bi po posljednjim informacijama trebala biti kapaciteta čak 15 megavata, što je otprilike četiri puta više od one prvotno zamišljene!
Udvostručena investicija
Veći kapacitet povisuje i vrijednost same investicije koja bi pak s prvotnih 20 u konačnici trebala iznositi čak 50 milijuna eura, u što je osim izgradnje elektrane uključena i izgradnja potrebne infrastrukture, one cestovne, ali i električne. Kako prenosi Marković, samo trošak izgradnje mreže potrebne za transport električne energije od elektrane do trafo-stanice iznosi 18 milijuna kuna. No, taj trošak ne bi trebalo predstavljati problem s obzirom da je riječ o investiciji u sferi obnovljivih izvora energije, što naveliko potiče Europska komisija.
Sâma elektrana, koja bi trebala biti dovršena tijekom 2017. godine, zapošljavala bi desetak djelatnika, no Bjelovarčanima je svakako zanimljivija ona sljedeća faza, a to je iskorištavanje toplinske energije za potrebe industrije, ali i zabave. S obzirom na visoku temperaturu vode na izvorištu, nastalu toplinu moguće je iskoristiti za 20-ak različitih djelatnosti poput sušara, staklenika, toplovoda, bazena…
Iskusni partneri iz Turske
– Svih ovih godina u Gradu Bjelovaru radili smo sve da se akcija oko tople vode ne ohladi – napominje Antun Korušec, bjelovarski gradonačelnik i naglašava kako bi Hrvatska do 2020. godine trebala dobivati 20 posto energije iz obnovljivih izvora. S druge strane, lijepe riječi o gradskoj upravi ne štedi niti Dragan Jurilj, predstavnik investitora koji dosadašnju suradnju s Gradom ocijenjuje izvrsnom te dodaje kako je siguran da će tako biti i ubuduće. Ističe i kako uz pomoć turskih partnera žele razvijati geotermalni potencijal i projekt i u drugim dijelovima tzv. Panonskog bazena za što imaju potrebne koncesije Ministarstva gospodarstva, među ostalim i na postojećem eksploatacijskom polju geotermalne vode “Lunjkovec – Kutnjak”. Podsjetimo, INA je toplu vodu u Velikoj Cigleni otkrila tražeći naftu davne 1980. godine.