Iako se sve donedavno činilo da će Bjelovarčani vrlo brzo uživati u natkrivenim bazenima, baš poput svojih susjeda u Daruvaru i Koprivnici, izgradnja, upravljanje i održavanje takvim objektom, unatoč “osnovanoj sumnji” da se Bjelovar nalazi na geotermalnoj žili, pokazalo se mnogo većim zalogajem nego što su to u gradskoj upravi očekivali.

Podsjetimo, još 2014. godine tadašnji bjelovarski gradonačelnik Antun Korušec spominjao je da je projektna dokumentacija za izgradnju natkrivenog bazena u pripremi, da postoje čak tri zainteresirana investitora, ali i da slijedi javna rasprava nakon koje će Grad odabrati najbolji model za realizaciju te investicije kojoj se Bjelovarčani, brat-bratu, nadaju najmanje onoliko dugo koliko se nadaju izgradnji pruge Sv. Ivan Žabno – Gradec, odnosno brze ceste do Zagreba. Spominjalo se tada i da će se troškovi održavanja nedosanjanog bazena uvelike smanjiti zahvaljujući sve efikasnijem iskorištavanju energije iz obnovljivih izvora poput solarnih kolektora i dizalica topline. Ipak, najveću uštedu svakako bi donio geotermalni izvor.

 Rok isplativosti dvije godine!

– Prve indikacije na geotermalnu energiju ukazuju na izvjesnost slojeva sa geotermalnom vodom na dubinama između 400 i 800 metara, očekivanih temperatura vode između 30 i 60 stupnjeva celzijusa. S obzirom da su početna ulaganja u detaljna istraživanja, dakle bušenje geotermalne energije visoka, ovaj projekt vodi se kao zaseban, ovisno o mogućnostima financiranja. U slučaju uspješne realizacije geotermalne bušotine, energetska bilanca bazenskog kompleksa značajno bi se popravila, a prvi izračuni govore o isplativosti na rok od dvije godine. Time bi se također značajno podigla isplativost cijelog projekta – troškovi grijanja bili bi neusporedivo manji, pa bi se i kupališna sezona za otvorene bazene mogla produljiti za najmanje mjesec dana. Međutim, sve su to tek projekcije, napominuo je tada pročelnik Ivica Markovinović, upozorivši kako uvijek postoji rizik da se situacija na terenu razlikuje od one na papiru.

Nezainteresirani EU fondovi

– Projekt bazena je izrađen i tražila se opcija prijave na neki od fondova. No, ta opcija nije pronađena, a samim tim izostao je i interes privatnih investitora. Naime, privatni investitori nikada nisu bili zainteresirani za kompletan projekt, već samo za one dijelove koji se mogu komercijalizirati – pojašnjava Kristina Turković, glasnogovornica Grada Bjelovara. Što se pak tiče geotermalnog potencijala, nastavlja, on je dokazan istraživanjima na okolnim lokacijama, ali, naravno, također je potrebno investirati u eksploatacijsku bušotinu.

– Investicija u dvoransko plivalište procijenjena je na pet do šest milijuna eura što je na razini sličnih projekata u Koprivnici i Vinkovcima (posljednji građeni u Hrvatskoj) dok je vukovarski većeg obima i skuplji. Za projekt se i dalje traže načini financiranja, koji će vjerojatno morati dovesti do prilagodbi projekta natječajnim propozicijama pojedinih fondova koji u dobrom dijelu traže veću gospodarsku vrijednost spram čisto društvene, znači i veći udio privatnog financiranja i veće gospodarske efekte cijelog projekta poput zapošljavanja, većeg povrata investicije i slično te ekološkog doprinosa – poručuju iz Grada uz zaključak da bi dvoransko kupalište s cjelogodišnjom sezonom, korištenjem obnovljivih izvora energije, ali i prateće komercijalne sadržaje, podigao razinu društvene i turističke ponude, kao i sâm standard građana Bjelovara i okolice.