Bjelovarsko-bilogorski župan Damir Bajs nedavno je, na zahtjev gradova i općina, proglasio elementarnu nepogodu od mraza za područje gradova Bjelovar, Daruvar, Grubišno Polje te općina Berek, Dežanovac, Kapela, Rovišće, Sirač, Hercegovac, Štefanje i Veliki Grđevac. O štetama koje su pretrpjeli poljoprivrednici razgovaralo se na obiteljskom poljoprivednom gospodarstvu Željka Ledinskog iz Kovačevca kod Rovišća, koji je i sam pretrpio značajnu štetu na svojim voćkama. On napominje kako je ovo druga godina za redom u kojoj su se poljoprivrednici bore s ogromnim štetama uzrokovanima mrazom.

-Štete nastale u ove dvije godine ne pamte ni najstariji ljudi u našem kraju. Ove godine ona je bila neznatno manja samo na nekim sortama, dok su neke, poput idared jabuke, koja je kod nas najzastupljenija u uzgoju, potpuno uništene – kaže Ledinski.

Utvrđivanje stanja

Nakon proglašenja elementarne nepogodne Općinska i Gradska povjerenstva za procjenu štete od elementarnih nepogoda trebaju u roku od osam dana utvrditi stanje na terenu i podnijeti prvo izviješće o elementarnoj nepogodi Županijskom povjerenstvu. Spomenutno izvješće treba sadržavati prvo priopćenje s procjenom ukupne štete od elementarne nepogode mraza, a nakon toga će zbrojne podatke Županijsko povjerenstvo za procjenu šteta dostaviti Državnom povjerenstvu.

Prošle godine iz državnog je proračuna, temeljem naloga resornog ministra, izdvojen novac za sanaciju šteta voćarima koji su imali najveću štetu, međutim bila je riječ o svega 4 do 5 posto od ukupne štete na imanjima.

-Ove godine je promijenjen Pravilnik o osiguranju pa je nešto više osiguranih usjeva nego lani, kada je bio na snazi nepovoljni Pravilnik. No, zbog šteta lani voćari nisu mogli izdvojiti sredstva za osiguranje pa je veliki broj voćnjaka ostao neosiguran – naglašava Ledinski, koji je ujedno i predsjednik Kriznog stožera Hrvatske voćarske zajednice.

Predložene mjere

On napominje kako je nakon dvije katastrofalne godine nužno pronaći rješenje kako bi se pomoglo voćarima koji su na koljenima. Osim što dvije sezone nisu imali što ponuditi na tržištu, izgubili su kupce, a gubitak im se nije nadoknadio niti iz državne blagajne. Da postoje modeli za pomoć, potvrđuju primjeri iz inozemstva.

-Primjerice, u Austriji je svaki OPG koji je imao štetu, dobio između 35 i 70 tisuća eura da bi mogao nastaviti funkcionirati, a uz to su voćari oslobođeni davanja za mirovinsko i zdravstveno za radnike. Sve to, samo da prežive. Kod nas još ne postoji ništa slično i voćari su prepušteni sami sebi – kaže Ledinski.

Zbog svega toga Hrvatska voćarska zajednica zatražila je hitan sastanak s ministrom poljoprivrede te traži rješenja zaštite od mraza kroz orošavanje i kišenje te nabavku lovaca mraza pod povoljnim uvjetima.

-Tražimo i donošenje Strategije razvoja voćarstva s provedbenim propisima za cijelu RH. Tražimo da se omogući malim voćarima izgradnja hladnjača u Osijeku i Zagrebu, a od općina i županija tražimo da nas ove godine oslobode davanja za
voćnjake te da nam ukinu komunalne doprinose i slična davanja, kao što su takse za
pečenje rakije i sl. Sve to bi moglo spasiti voćarstvo kao granu privrede. U protivnom proizvođači će početi krčiti svoje voćnjake. To se već događa na području općine Rovišće, gdje je samo lani iskrčeno oko 15 hektara voćnjaka – kaže Ledinski.