Milenka Slivar, nova–stara predsjednica Županijskog suda u Bjelovaru, dala je ekskluzivni intervju za Bjelovarac Novi. Predsjednica najjače pravosudne institucije u županiji komentirala je stalne promjene Zakona o kaznenom postupku, zahtjeve MOST–a za reformom pravosuđa, ali i visinu kazne Josipu Kojiću koji je na izrazito brutalan način ubio Bjelovarčanku Snježanu Ernjak. Kroz njezine odgovore doznali smo planira li se baviti politikom, utječe li politika na odluke sudaca i je li ikada bila izložena pritisku od strane politike.
S obzirom da se Zakon o kaznenom postupku stalo mijenja, smatrate li da suci uspijevaju pratiti promjene i ravnati se po njima? Smatrate li da su promjene dobre ili loše?
– ZKP se drastično promijenio otkako je prije nekoliko godina uvedena državnoodvjetnička istraga. Postojala je mantra da državno odvjetništvo nema dobar ‘alat’ da bi se učinkovito borilo protiv kriminala, a posebno korupcije u uskočkim predmetima. Možemo li sada, nakon što su nastupile određene promjene, reći da je ZKP ostvario svoju svrhu, to prepuštam drugima neka ocijene. Na Županijskom sudu ne bavimo se koruptivnim kaznenim djela, no u njih imamo uvid. ZKP se dosta izmijenio odlukom Ustavnog suda koji je čak 43 odredbe proglasio neustavnima, a većinom se radi o odredbama koja se tiču provođenja kaznenog postupka na uštrb zaštite ljudskih prava. Naravno, nije moguće provesti učinkoviti kazneni postupak bez zadiranja u ta ljudska prava, pravo na slobodu, privatnost, nepovredivost doma, tajno praćenje i prisluškivanje. Tu je Ustavni sud našao zamjerke i proglasio takve odredbe neustavnima, te time izričito naložio da se kazneni postupak mora provoditi na zakonit način. Ali da, sadašnji ZKP je kao jedan hibrid. Istraga je ponovno vraćena pod okrilje suda i osobno smatram da postoje određeni defekti u primjeni.
Novac za slobodu
Primjerice, pitanje jamstva umjesto istražnog zatvora je jako loše riješeno, a rezultate vidimo i po nekim poznatim predmetima. Naime, Konvencija za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda kaže da država mora osigurati da se jamstvo zamjenjuje za istražni zatvor samo kada je on određen zbog opasnosti od bijega. Iz svih ostalih pritvorskih razloga ispada da je jamstvo jednostavno neprimjereno i neprihvatljivo. Preventivno oduzimanje slobode u postupku mora se raditi krajnje oprezno, a u nekim slučajevima se uopće ne može provesti. To se sve skupa u praksi izvitoperilo i nužno je da se zakon u tom dijelu mijenja jer ovo nije dobra situacija.

Jeste li razmišljali o ulasku u politiku?
– Niti govora. Odabrala sam sudačku karijeru. Ni u kom slučaju ne bi se bavila politikom. Odvjetništvom možda da, ali politikom nikada.

Smatrate li da politika utječe na odluke sudaca i u kojoj mjeri? Je li politika ikada utjecala na koju od odluku suca Županijskog suda u Bjelovaru?
– Dovoljno smo zrelo i demokratsko društvo da je to nemoguće. Nema utjecaja politike u smislu da neki političar nazove suca i kaže; ‘Čuj, u tom i tom predmetu moraš presuditi u moju korist, korist mog prijatelja ili neke interesne skupine’. Takvog najprimitivnijeg načina nema. No, činjenica je da izvršna i zakonodavna vlast u okviru svojih ovlasti utječe na sudsku vlast. Oni odlučuju o našim plaćama, uvjetima u kojima ćemo raditi, o resursima koji će nam biti na raspolaganju i na koncu oni su ti koji donose zakone po kojima radimo. Ako su ti zakoni dobri i kvalitetni, onda je sve u redu. Međutim, ponekad imamo dojam da se zakoni donose pod utjecajem nekih interesnih grupa u nečiju korist. Ako je tome tako, onda je to problem.

Na koji način sudac Županijskog suda donosi odluku? Kakva je procedura prilikom ocjene dokaza i do koje mjere na sučevu odluku utječu porotnici?
– Pitanje zahtjeva opširan odgovor. Javnost mora shvatiti da je donošenje odluka složen proces u kojem sudac mora provesti dokaze na zakonit način, u skladu sa svojom savješću ocijeniti dokaze i utvrditi činjenično stanje, te na koncu sve provesti pod određeni zakonski okvir. Dobar sudac je iskusan sudac, a za to je potrebno određeno životno iskustvo. Osim pravničkog znanja potrebna su i druga, a tu prvenstveno mislim na vještake koji ne moraju biti samo potkovani u svojoj profesiji, već moraju biti savjesni. Sucima nije lako. Uvijek su moguće nenamjerne pogreške, no zato imamo drugostupanjski sud na kojem se odluke preispituju. Tome se pristupa vrlo ozbiljno jer se radi o ljudskim sudbinama. Što se tiče porotnika, sudac im je na prvo dužan objasniti kako stvari stoje s pravne strane, a potom na temelju činjenica koje su su utvrđene porotnik može izreći svoje mišljenje i pomoći sucu u donošenju odluke. Može reći vjeruje li određenom svjedoku ili ne.

Županijsko državno odvjetništvo u Bjelovaru najavilo je žalbu na nepravomoćnu presudu kojom je Josip Kojić osuđen zbog teškog ubojstva iz koristoljublja Bjelovarčanke Snježane Ernjak. ŽDO smatra da je 15 godina zatvora preblaga kazna? Kako je vaše mišljenje o tome s obzirom da je Tomislav Horvatinčić nepravomoćnom presudom uvjetno osuđen na zatvorsku kaznu od 20 mjeseci zbog ubojstva iz nehaja.
– Svatko od sudaca Županijskog suda ima predmet za koji je zadužen. Ne miješam se u njihov rad, već redovito pratim koliko su predmeta riješili i u kojem roku. Te presude nisu pravomoćne i ne proizvode pravne učinke. Ako neka od strana nije zadovoljna s visinom kazne, uvijek postoji mogućnost žalbe. O tome će odlučiti drugostupanjski sud. Presude se preispituju, a da li su preblage, odlučit će samo sud. S toga je nezahvalno iznositi stavove i bilo što komentirati dok je postupak u tijeku.

MOST? Uopće ne znam što traži.

S obzirom da MOST u pregovorima sa SDP–om i HDZ–om oko sastavljanja Vlade, između ostalog, traži reformu pravosuđa, što mislite o njihovim zahtjevima?
– Reforma pravosuđa se stalno spominje. Svi to želimo, ali način kako je provesti već je drugo pitanje. MOST? Uopće ne znam što traži i ne bih se miješala u politiku. Jedno je nešto dogovoriti, a drugo provesti. Osobno smatram da je neke zakone potrebno promijeniti jer bi tada imali učinkovitije pravosuđe. Postoje interesne skupine kojima očito ne paše da se neki zakoni mijenjaju, a to je potrebno.