Jesu li nakon gotovo desetljetne krize obilježene zatvaranjem obrtničkih radnji konačno na vidiku neka bolja vremena? Podsjećamo kako je u svim obrtničkim udruženjima na području naše županije bilježen posvemašnji minus, u čijem su se predznaku našli i neki veliki obrtnici koji unatoč poznatom imenu ili pak raširenosti poslovanja nisu mogli pronaći pozitivnu računicu. No, današnja „dijagnoza“ je, prema tvrdnjama predsjednika županijske Obrtničke komore Gorana Grgića, ponešto drugačija, i to s naznakama konačnog ukazivanja „svjetla u tunelu“.

Povratak na tržište

-Teška vremena su nedvojbeno iza obrtnika koji su ih uspjeli preživjeti i istodobno uz sve probleme dokazali kako su „najžilaviji“ dio našeg gospodarstva. Tekuća godina je prva u kojoj bilježimo otvaranje 40-ak novih obrta, što se u odnosu na neke prethodne može ocijeniti skromnim, ali je dovoljan indikator kako se obrtništvo, premda još uvijek malim koracima, ponovo vraća na gospodarsku scenu – kaže Grgić.

Pritom jednim od važnijih razloga čvršćeg obrtničkog tla pod nogama navodi projekte energetske obnove u čijoj je realizaciji zahvaljujući Županiji angažiran značajan dio ovdašnje građevinske i druge operative, čemu dodaje i sve značajniju ulogu gradova u poticanju obrtništva, uključujući i Obrtničku komoru.

-Mnogi su uz Županiju posegnuli za dodjelom bespovratnog novca kako bi revitalizirali dio obrtništva, što ocijenjujemo jednom od dobrih mjera na lokalnoj razini. Uz to, i naša komora je povećala izdvajanja za nastupe na obrtničkim sajmovima s deset na 20 posto, dok je Grad Bjelovar u tome dijelu i nešto izdašniji jer su upravo te manifestacije važne za uspostavljanje poslovnih kontakata od kojih su mnogi rezultirali i opipljivim poslovnim rezultatima – dodaje Grgić.

Međutim, jedan od zabrinjavajućih podataka svakako je onaj prema kojem je od trenutno 1070 obrtnika u županiji, njih 50 posto starije od 40 i više godina. Ova tvrdnja istodobno otvara i pitanje obrazovnog sustava koji uz sve reforme još uvijek nije pronašao zajedničku nit s obrtnicima, ali i drugim poduzetnicima koji su suočeni s manjkom „klasičnih“ strukovnih zanimanja.

Desetljetna nesuglasja

-Odgovor zašto je tome tako nije nepoznat i isti problemi će ostati na površini sve dok će se o tome odlučivati na više mjesta. Ravnateljima je u interesu popuniti školu đacima kako bi zadržali nastavnike, dio roditelja ima zazor prema obrtničkim zanimanjima, a lokalne uprave žele zadržati srednje škole i u tom kolopletu valja konačno pronaći rješenje za obrtnike. Stoga podržavamo novi Zakon o obrazovanju kojim je, uz ostalo, predviđena 50-postotna zastupljenost praktičnog rada u obrtničkim radionica čime bi se mogla izmijeniti aktualna slika o ovim zanimanjima – tvrdi Grgić.

Među obrtnicima koji su „preživjeli“ krizu je i bjelovarski klesar Milan Kiš koji podupire nastojanja u jačanju obrtništva, ali ipak ukazuje na dio mjera koje još uvijek leže u „zapećku“ državnog interesa.

-Obrtnici su još i dalje pod nekim posebnim povećalom zbog uvriježenog mišljenja kako samo zarađuju veliki novac i zato ih treba „opaliti“ po džepu. Zašto primjerice početnicima država još uvijek ne nudi, barem u prvoj godini dana nakon otvaranja obrta, olakšice u plaćanju obveza ili neke druge beneficije? Pri tome, još je uvijek prisutna podjela na „velike“ i „male“ pa neki uživaju određene povlastice, dok se drugima svako kašnjenje u podmirivanju računa često obija o glavu. Doduše, klima u obrtništvu je bolja nego prije nekoliko godina, ali neki sustavni dijelovi njegova funkcioniranja još nisu riješeni, što mnoge odvraća od posla u ovom dijelu gospodarstva – kaže Kiš. (Čedo Rosić)