Vozače starije od 65 godina poprilično je ražestila najava uvođenja obaveznog liječničkog pregleda pri produženju vozačke dozvole. Osim što je smatraju disktriminirajućom, mnogima je problem izdvojiti 500-tinjak kuna za troškove.

Među onima koji se oštro protive novoj promjeni zakona je i bjelovarski profesor Željko Supančić koji sa svoje 83 godine svakodnevno sjeda za upravljač automobila.
-Supruga i ja vozimo više od pola stoljeća i još uvijek se dobro snalazimo u prometu. Naravno, nisu to neka velika putovanja, ali sam sve do nedavno bez problema i po 30 puta godišnje odlazio u Zagreb gdje, istina, nisam istraživao nove pravce, već koristio one poznate na kojima se osjećam „kao doma“. Držim da su za razliku od mlađih vozača kojima se uvijek nekamo žuri, a glava im je prepuna obaveza i briga, oni stariji staloženiji jer su manje opterećeni. Vožnja je ipak najvećim dijelom emocionalni osjećaj svakog pojedinca i uvijek sam vozio bez pritiska, što je izuzetno važno za koncentraciju – kaže prof. Supančić.

Za volan bez pritisaka

U do sada prijeđenih gotovo pola milijuna kilometara nije bilo nezgoda, čime samo potvrđuje svoj stav o vožnji tijekom koje mu ni danas ne promiču prometni znakovi ili ograničenja brzine. Stoga predlaganje obaveznog liječničkog pregleda drži potrebnim samo u slučajevima nekih ozbiljnijih zdravstvenih problema.
-Dovoljan je pregled kod obiteljskog liječnika koji najbolje poznaje zdravlje svakog svog pacijenta, ali ga pri tome valja upozoriti i na eventualne tegobe. Osobno sam skloniji mišljenju kako bi svaki stariji vozač sam trebao uvidjeti promjene koje ga čine nesigurnim ili mu otežavaju vožnju te objesiti ključeve „o klin“. Što se mene tiče, ja i dalje vozim – zaključuje naš sugovornik.
Iako stručni podaci potvrđuju da su vozači stariji od 65 godina oprezniji u prometu i rjeđe čine prometne prekršaje, iz MUP-a su prijedlog opravdali potrebom usklađivanja hrvatskog zakonodavstva s europskim direktivama, ali i statistikama prema kojima su 2015. godine vozači stariji od 65 godine sudjelovali u 4000 prometnih nezgoda i sami skrivili njih 70 posto. Pri tome se ističe kako su neke druge europske zemlje uvele strože dobne kriterije, poput Mađarske gdje su određena ograničenja za produženje vozačke dozvole uvedena već nakon 40-te, ili Luxemburga gdje ona vrijede od 60-te godine, ali se „zaboravlja“ da primjerice u Njemačkoj, Francuskoj ili Belgiji nema nikakavih ograničenja. No, unatoč podacima „za“ i „protiv“ liječničkog pregleda, logičnim se čini pitanje zašto bi netko sa 65 godina bio manje sposoban voziti automobil, uz istodobno sve glasnije prijedloge o produženju radnog vijeka za još dvije godine.