Fond za energetsku učinkovitost sufinancirat će izradu projektne dokumentacije za obnovu matične zgrade Dječjeg vrtića Bjelovar s 40 tisuća kuna. Iznos nije prevelik, pogotovo u odnosu na ukupni trošak investicije u cjelovito poboljšanje energetske efikasnosti zgrade procijenjeno na 4,4 milijuna kuna, no predstavlja prvi konkretan korak prema zatvaranju financijske konstrukcije. Naime, Grad Bjelovar ima ambiciozan plan da do kraja ove godine dovrši izradu projektne dokumentacije za matičnu zgradu, onu na Trgu A. G. Matoša, ali i da na zgradi u Stepinčevoj započne radove.
Od tri milijuna kuna troška, EU vraća dva
Bjelovarski vrtići, naime, veliki su potrošači energije što i ne čudi s obzirom da su u vrijeme kada su građeni cijene energenata bile toliko niske da se na njima uopće nije isplatilo štedjeti. No, paralelno s velikim poskupljenjem prvenstveno plina kao glavnog energenta, situacija se drastično promijenila, a poboljšanje energetske učinkovitosti počelo se poticati s s državnog vrha. Grad Bjelovar od samih početaka uključio se u mnogobrojne programe te uspješno pripremio niz projekata koji su stekli pravo na bespovratno sufinanciranje od strane Fonda za energetsku učinkovitost. Najpoznatiji svakako bio je program obnove pročelja i sustava grijanja na obiteljskim kućama, dok su projekti koji donose mnogo veću društvenu korist poput energetske obnove školskih objekata, ostali u sjeni javnosti.
– Naš plan je da uz pomoć sufinanciranja od strane nacionalnih i EU fondova osmislimo i realiziramo što više projekata za poboljšanje energetske učinkovitosti u obrazovnim ustanovama, a novac koji će se pritom uštedjeti na režijskim i inim troškovima, iskoristimo za projekte koji će doprinijeti poboljšanju obrazovnog standarda. Na taj način imat bit ćemo konkurentniji – ističe Novosel dodajući kako je prioritet obnova vrtića u Stepinčevoj zbog dotrajalosti krovišta. Taj je projekt “težak” više od tri milijuna kuna, a mogućnost sufinanciranja iznosi oko dva milijuna kuna. Naime, od ove godine Gradu su dostupna i sredstva iz EU fondova, a tamo najveći mogući postotak sufinanciranja ne iznosi 40, već čak 70 posto.