Prije dvije godine, kada je Hrvatska akademska i istraživačka mreža CARNet provela istraživanje o razini digitalne zrelosti na uzorku od 151 osnovne i srednje škole, situacija je bila poražavajuća. Među njima nije bilo niti jedne digitalno napredne ni zrele, a 82 posto njih moglo se uvrstiti u digitalne početnice. Izraženo školskom ocjenom, dobivena je dvojka. Unatoč takvim pokazateljima, svaka od 151 škole, među kojima su i bjelovarske II. i III. osnovna te Srednje škole u Čazmi i Grubišnom Polju, ušla je u CARNetov pilot-projekt “e-Škole“, vrijedan gotovo 307 milijuna kuna.

Projekt „e-Škole“

Kako je za Bjelovarac potvrdila ravnateljica II. OŠ Bjelovar Davorka Bačeković-Mitrović, prve godine su osigurani uvjeti (mreža, edukacija učitelja), a onda su početkom kalendarske godine dobili i uređaje za rad.
-Oprema za učionice, samo u matičnoj školi, instalirana je krajem kolovoza prošle godine: dvije STEM učionice s CMS-om, koje su opremljene jednim kompletom tableta za rad učenika, koji se seli iz učionice u učionicu, dok dvije učionice imaju tzv. pametne ploče Učenicima se tako omogućuje rad na računalima pomoću suvremenih aplikacija za učenje, ali je najveća vrijednost tih učionica i nadalje educirani i posvećeni učitelj, visoko motiviran za rad – kaže ravnateljica Bačeković-Mitrović.

U IV. osnovnoj nisu ušli u projekt, ali su sami izradili kompletan program i infrastrukturu za e-dnevnik te time uštedjeli stotinjak tisuća kuna.
-Iz donacija smo dobili preko 20 računala s kojima su sada opremljene sve učionice u kojima je postavljen bežični internet. U začetku je i opremanje naše prve STEM učionice u kojoj je već postavljena „pametna ploča“, a čitava infrastruktura koju smo sami napravili, vrijedi oko 11.000 kuna – kaže nastavnik i predsjednik županijske Udruge informatičara Branko Raičković. Po njegovoj ocjeni, sve bjelovarske osnovne škole imaju početni potencijal za najavljeno uvođenje informatike kao obveznoga predmeta u pete i šeste razrede.

 Petica za Tehničku

Razgovarajući pak, s dijelom ravnatelja srednjih škola, bez obzira što nisu bili uvršteni u projekt „e-Škole“, razinu digitalne zrelosti, ocjenjuju najmanje s minus pet. Štoviše, ravnatelj Tehničke škole Ante Šola, pohvalio se kako je bjelovarska Tehnička, nakon analiza stanja opremljenosti, ocijenjena najboljom srednjom školom u državi.
-Imamo 120 računala, četiri nove specijalizirane učionice i tri „pametne ploče“. U postupnom opremanju škole snalazili smo se kako smo znali i umjeli, vlastitim novcem, preko donacija, a 50 tisuća kuna investirala je i Županija. Razina digitalne zrelosti naše škole, zacijelo je presudila pri izboru Ministarstva da u provedbi reforme strukovnih škola upravo bjelovarska Tehnička postane regionalni Centar kompetencija za kurikule strojarski računalni tehničar i elektrotehničar – kaže ravnatelj Šola.
S ništa manje zadovoljstva trenutačnu razinu računalne opremljenosti ne ocjenjuje ni ravnateljica bjelovarske Komercijalne i trgovačke škole Nataša Vibiral.

-Nakon što je Vlado Prskalo, pomoćnik ministrice Divjak, obišao našu školu, dobili smo jasnu poruku kako zbog razine opremljenosti imamo sve pretpostavke za dobivanje dozvole za uvrštavanje u regionalni Centar kompetencija za naše obrazovne programe. Raspolažemo s dvije informatički opremljene vježbaonice za kurikule informatike i poslovne komunikacije, a uskoro će biti opremljena i treća, u sklopu vježbaonice za zanimanje predavač – napominje ravnateljica Vibiral.

 Sizifov posao

Ekonomska i birotehnička škola također sustavno ulaže u informatičku opremu, doznajemo od ravnatelja Vojislava Kranželića.

-Uz veliku informatičku učionicu s 30, imamo i dvije vježbaonice sa po 15 računala te tri „pametne ploče“. Digitalno opremanje škole, zapravo je Sizifov posao, jer nikada nemamo dovoljno novca za cjeloviti „paket“, a ako ga i uspijemo kupiti, zbog munjevite modernizacije novih tehnologija, njegov je vijek trajanja vrlo kratak. Problem je što tržište u obnovi ne nudi pojedinačne dijelove već cijeli „paket“, što premašuje naše materijalne mogućnosti te se neprestano vrtimo u krugu – kaže ravnatelj Kranželić.

Inače, doznajemo kako će u reformi strukovnih škola, naslov regionalnih Centara kompetencija ponijeti i bjelovarska Medicinska te Turističko-ugostiteljska i prehrambena škola.