BJELOVAR – Iako je gotovo pa sve donedavno imao pune ruke posla oko bresaka, Ivan Petrinović iz Bjelovara sada se prebacio na drugu kulturu zasađenu na svom imanju u Starim Skucanima, naselju na području općine Kapela. Riječ je o grahu, a kako otkriva, za ove dvije kulture odlučio se iz jednog jednostavnog razloga – vremenski se ne preklapaju pa je moguće baviti se objema.

Grah nakon bresaka

-Jednostavno je – breskve i grah jednostavno dolaze u različito doba godine. Naime, kada prođe breskva, dolazi grah. Da je bilo kako drugačije, u količinama koje ja imam na svom imanju, ne bi bilo moguće jer fizički ne bih stigao i jedno i drugo, a upravo je to bio glavni razlog da se odlučim baš za ove dvije kulture – pojašnjava Petrinović koji grah ima zasađen na pet hektara, a osim, našim kupcima vrlo poznatih sorti kao što su niski graha, zelenčić i trešnjar, na svojim površinama sadi i još uvijek manje poznate vrste graha kao što su jin-jang i crni grah. No kako pojašnjava, riječ je o vrlo zdravim namirnicama za koje se i naši kupci sve češće odlučuju.

-Dok je crni grah odličan za regulaciju šećera, jin-jang skida kolesterol, a riječ je o dvije zdravstvene tegobe koje su i našim krajevima itekako zastupljene. No praksa je pokazala da ljudi vole poslušati dobra iskustva starih kupaca. Tako je jednom prilikom stigla gospođa koja živi u Italiji gdje su takve sorte graha posve uobičajene, a kada su žene iz prve ruke čule da je zaista riječ o izuzetno zdravim namirnicama, odmah su i one odlučile probati o čemu je riječ – ističe naš sugovornik otkrivajući i cijene graha, no pojašnjava kako se one formiraju isključivo ovisno o tome koliko neke sorte graha ima.

 Različite cijene

-Kilogram trešnjara, kojeg ima najviše, stoji 25 kuna, no ima rijetkih sorti o kojima ništa nisam uspio pronaći čak ni u stručnoj literaturi čija se cijena penje do sto kuna za kilogram, no svaka roba ima svog kupca, a tako je i u ovom slučaju. Recimo, jin-jang i crni grah ove godine stoje 40 kuna, a zelenčić 30 kuna – kaže ovaj vrijedni poljoprivrednik dodajući kako je popularnog trešnjara na njegovim površinama najviše budući da je riječ o vrsti graha koja je u bilogorskom kraju najpoznatija, najtraženija, ali i najpovoljnija. No da bi kupac dobio ovaj konačni proizvod, ističe Petrinović, put za poljoprivrednika izuzetno je dug i naporan jer se svi poslovi obavljaju ručno.

-Proizvodnja graha je vrlo teška pa čak bismo mogli reći i jedna od težih povrtlarskih kultura. Tome je tako, prije svega, zbog samog skidanja plodova. Nema tu mehanizacije koja će odraditi posao, već je za sve potrebna ljudska ruka – kaže Petrinović koji grah sadi od početka 90-ih godina, a otada svake godine na lepezu svojih proizvoda uvrsti i neke nove sorte. Tako za iduću godinu najavljuje povećanje s današnjih 12 vrsta graha na čak 20-ak koje ćemo moći kušati već sljedeće jeseni.